kniževnostkultura

Zlatan Čolaković – bošnjački Milman Parry

 Epika Avda Međedovića

Emir S. Mušović

Zahvaljujući Čolakovićima otrgnut je od zaborava ,,posljedni tradicionalni bošnjački epski pjevač Murat Kurtagić”. Svojim sakupljačkim osvrtom, Zlatan je nastavio tradiciju Zagrepčanina Luke Marijanovića (1844-1922), vrijednog sakupljača, jedne od najznačajnijih zbirki bošnjačke epike sa preko 300 junačkih pjesama. Pisanje o Avdu Međedoviću pred ovog vrsnog poznavaoca epike postavilo je težak zadatak. Poglavlje Post-tradicionalna epika Avda Međedovića i Homera daje poseban osvrt na još uvijek aktuelno ,,Homersko pitanje”. Razmišljanja o post-tradicionalnoj epici su kruna njegovih naučno-istraživačkih doprinosa na polju usmene tradicionalne epike. Zlatan Čolaković je svojim stvaralačkim opusom ,,vratio” našeg Avda Međedovića sa Harvarda u bošnjačku tradiciju i Bijelo Polje. Bolje reći ono što je Milman Parry uradio za bošnjačku epsku pjesmu u svjetskim razmerama to je naš Milman Parry – Zlatan Čolaković, učinio približavajući je sopstvenoj kulturnoj baštini.

Svaki narod u svojoj tradiciji ima vrijednosti koje treba reafirmisati čak i kada proteklo vrijeme postane prepreka i te vrijednosti učini naizgled stranim i dalekim. Na Balkanu, omeđenom hudutima prošlosti, rijetki su ljudi sa vizijom i energijom sposobni da dopru do njih. Među tim izuzetnim ličnostima, koji svojim cjelokupnim životnim opusom služe kao uzor koji treba slijediti, jeste dr. Zlatan Čolaković[1].

Smatra se našim najboljim poznavaocem Milman Parry Kolekcije gdje je kao primatelj Fulbrajtove postdoktorske stipendije istražujući proveo četiri godine. Bio je saradnik brojnih  uglednih profesora, između ostalih i Alberta Bejtsa Lorda[2], jednog od utemeljivača ,,Kolekcije”.

Pohvala i kritika ovog naučnika-istraživača zavređivala je pažnju i imala težinu u akademskim krugovima, a objavljeni stručni radovi postavljali su nove pravce i širili vidike znanja. Njegove zasluge za predstavljanje jedne skrivene baštine, usmene tradicije bošnjačkog naroda, nažalost mnogo su više prepoznate i cjenjene izvan kulturne baštine kojoj je posvijetio veći dio svog bogatog naučnog stvaralaštva.

Pred autorom ovog teksta pojavila se bojazan, suočavajući se sa naučnim dostignućem dr. Zlatana Čolakovića, da će ostati dužan hvale njegovom djelu, a opet sa druge strane biti i skroman sljedeći njegov životni primjer. U isto vrijeme, trudićemo se da ovaj tekst ne bude jedan klasični ,,oproštajni govor” jer je susret sa njegovim knjigama bio inspiracija i nadahnuće za naporan rad, a takav osjećaj zaslužuje prije svega poštovanje. Dakle nadamo se da će riječ o Zlatanu, naći neki sopstveni put do njega.

Baš kao što profesor Milman Parry nije upoznao velikana gusala s kraja XIX  vijeka Ćor Husa Husovića o kome je toliko slušao i sa kim se na temelju tih pričanja zbližio u nekom imaginarnom svijetu epskih pjesma, tako je i autor stvarajući vlastiti rukopis, zalazeći i proširujući epsku spoznaju bošnjačke epike, upoznajući brojne pjevače i njihove sudbine, razne zbornike i knjige započeo zanimljiv susret sa svojim imaginarnim dr. Zlatanom Čolakovićem.

Prvo sretanje sa Zlatanovim radom jeste knjiga sa neobičnim naslovom Mrtva glava jezik progovara (Almanah:2004). Taj naslov koji predstavlja stih iz epske pjesme, nosi u sebi puno simbolike za čije razumjevanje čovjek mora otvoriti neki skriveni kutak u našim dušama. Poziv da uđemo u taj kutak stigao nam je od autora ove zanimljive knjige, Zlatana Čolakovića i njegove supruge Marine Čolaković.

Tvorci knjige su napravili djelo, kamen međaš za radove drugih autora koji će se baviti ovom tematikom. Jednom riječju knjiga kvalitetom postavlja visoku ljestvicu za sve buduće istraživače. Koncepcijski je podeljena u tri djela i sedamnaest poglavlja. U njoj su predstavljena dva najznačajnija epska ,,homerska“ bošnjačka pjevača, Avdo Međedović, sa dvije prvi put objavljene pjesme iz Milman Parry Kolekcije[3] i osam pjesama Murata Kurtagića sakupljenih 1989. godine od strane Čolakovića.

U poglavlju knjige pod naslovom Milman, Nikola, Ilija i Avdo Međedović opisuje se nastanak Milman Parry Kolekcije. Bez previše glorifikacije, uloge onih najzaslužnijih u njenom stvaranju postavljene se na jasan način. Zapravo dobijen je utemeljen prikaz nastanka Kolekcije – održiv kroz vrijeme. Pronaći ćemo i zanimljiv Dnevnik sabiranja pjesama Murata Kurtagića. Dio knjige na engleskom jeziku otvara novu dimenziju bošnjačke epike svim ljubiteljima van našeg govornog područja.

Ono što krasi i druga dostignuća Zlatana Čolakovića jeste uspješna saradnja sa brojnim domaćim i međunarodnim poznavaocima književnosti. Lični pečat ovom djelu dao je veliki poznavalac epike, Husein Bašić, u jednom od svojih posljednjih tekstova Zlatu će se kujundžija naći.

Nastavljajući dalje, nadovezaćemo se na riječi Zlatanove supruge Marine o tome da je njegov „pristup epskoj pjesmi, odisao entuzijazmom i poštovanjem kako prema ovoj divnoj tradicionalnoj tvorbi tako i samim pjevačima“. Možemo dodati diveći se epskoj pjesmi, on nije zaboravio ni na njenog tvorca – kao da je govorio „u mnoštvu predivnih stihova najčešće izgubimo iz vida onog najzaslužnijeg za svu njenu ljepotu“. Iz te spoznaje put je Čolakoviće odveo u crnogorski dio Sandžaka, gradić Rožaje, gdje uz pomoć pjesnika i pisca Zaima Azemovića, izbliza upoznaju svu lijepotu bošnjačkog epa – bilježeći pjesme Murata Kurtagića (1914 -1999).

Iako u poznim guslarskim godinama, ovaj bard epske pjesme obeležiće jedan veliki dio Zlatanovog  naučnog dostignuća. Otuda terenski rad sa pjevačem Muratom Kurtagićem, od koga je još kao mladića zabilježio dvije pjesme i Albert Lord 1950. godine, doprinijeće da se svrsta u red malobrojnih savremenih naučnika-zapisivača ,,žive tradicije”. Takvim načinom približavanja usmenoj ,,tvorbi” zakoračao je putem malobrojnih sakupljača ,,narodne pameti” poput Milman Parryija. Ujedno je zahvaljujući Čolakovićima otrgnut od zaborava ,,posljedni tradicionalni bošnjački epski pjevač Murat Kurtagić”. Svojim sakupljačkim osvrtom, Zlatan je nastavio tradiciju Zagrepčanina Luke Marijanovića (1844-1922), vrijednog sakupljača, jedne od najznačajnijih zbirki bošnjačke epike sa preko 300 junačkih pjesama[4].

Saradnja sa pjevačem-guslarem Muratom Kurtagićem svoj izraz je pronašla u knjizi Epika Murata Kurtagića (Bošnjačka nacionalna mitotvorba) objavljena posthumno od strane njegove supruge Marine. Ta knjiga nam donosi 14 pjesama skupljenih od Murata 1989. godine, odnosno pjesme iz tzv. ,,Zagrebačke zbirke Murata Kurtagića” nastale prilikom njegovog gostovanja u Zagrebu.

Interesantno je da u Rožajama Čolakovići savremenom audio-vizuelnom tehnologijom prvi put kamerom bilježe duge bošnjačke epske pjesme. Takav pristup dobija na značaju ako imamo na umu da postoji samo jedan kratki video-zapis Avda Međedovića. Zapis se čuva se u Milman Parry Kolekciji, a snimljen je od strane Lorda tokom 60-tih godina XX vijeka. Tekst nam donosi i repertoar Muratovih pjesama, te interesantnu Bio-bibliografiju Zlatana Čolakovića priređenu od strane supruge Marine.

Pisanje o Avdu Međedoviću pred ovog vrsnog poznavaoca epike postavilo je težak zadatak. Na hiljadu strana u dvije knjige Epika Avda Međedovića Kritičko izdanje; Uvod Robert L. Flower – The epics of Avdo Međedović, I-II, u izdanju Almanaha2007, Zlatan Čolaković se odužio nepismenom stvaraocu narodne usmene riječi sposobnom da ,,tvori” i preko deset hiljada stihova u  samo  jednoj  pjesmi.

Prvi tom njegovog razgovora o Avdi Međedoviću donosi nam nanovo rasvjetljavanje ,,Homerskog pitanja” u izvrstnom tekstu Homeric Question (Homersko pitanje) profesora i homerologa Roberta L. Flowera. Međutim, ono što ovu knjigu čini izuzetnom jeste zapažen teorijski iskorak Zlatana Čolakovića.

Poglavlje Post-tradicionalna epika Avda Međedovića i Homera[5] daje poseban osvrt na još uvijek aktuelno ,,Homersko pitanje”. Prema autoru ovih redaka post-tradicionalna teorija predstavlja nadogradnju i jedan dublji pogled proistekao iz neospornog poznavanja antičke književnosti, cjelokupnog opusa Milman Parryja, kao i njegovog bliskog saradnika Alberta Lorda ali i stečenog terenskog iskustva i uočenih karakteristika sakupljanja ,,žive tradicije“ od pjevača Murata Kurtagića. Upravo to stečeno iskustvo ojačaće poziciju Zlatana Čolakovića kao nekog ko je u bliskom dodiru sa kulturnom baštinom o kojoj ,,priča“. Zbog navedenog, dakle, biće u prednosti naspram naučnika-istraživača uskraćenih za tzv. ,,životno“ poznavanje slojevitih istorijskih dešavanja Balkanske ,,međe“. Razmišljanja o post-tradicionalnoj epici su kruna njegovih naučno-istraživačkih doprinosa na polju usmene tradicionalne epike.

Knjiga nadalje donosi zanimljivu životnu priču – Međedovića kazivanja o svom životu, pjesmama i pjevačima, odnosno njegovu autobiografiju. Predstavlja nam i najpoznatiju Avdovu pjesmu Ženidbu Smailagić Meha prvi put objavljenu daleke 1974. godine od strane Alberta Lorda na engleskom i bosanskom jeziku. Autor nam prezentuje i Uvodni tekst iz te Lordove knjige pod naslovom Avdo Međedović. Pored spomenutog profesora Roberta L. Flowera, susrešćemo i tekst profesora Georga Daneka Slika junaka, kao i zanimljiv tekst Avdo Međedović Pjevač Priča – Huseina Bašića. Nezaobilazni su i radovi o Parryjevom rukopisu Pitanja u Bijelom Polju, zatim Kronologija sakupljanja pjesama Avda Međedovića 1935. godine, rječnik Međedovićeve epike.

Kao cjelina knjiga nudi obilje podataka koji nam do tančina, na naučno-istraživačkoj osnovi, otkrivaju pjevačev život u turbulentnim vremenima, specifičnu tehniku guslanja i  stvaranja pjesama, te riječi izgovorene i zapisane o ovom čovjeku, za mnoge sinonimom bošnjačkih gusala.

U drugom djelu toma Epika Avda Međedovića – Kritičko izdanje, fokus je na četiri Avdove pjesmete nekoliko priloga kao što su fotografije sa značajnog skupa Epika Bošnjaka u Crnoj Gori, Murat Kurtagić Avdo Međedović – 2005 čiji je učesnik bio i Čolaković.

S obzirom da je iza Zlatana ostao veći broj tekstova u rukopisu, njegova porodica je preuzela brigu o toj zaostavštini. Između ostalog, Zlatanova ćerka Alberta i supruga Marina radile su nekoliko godina na sređivanju i prevođenju na engleski jezik nedovršenog teksta eseja objavljenog pod naslovom Avdo Mededovićeva post-tradicionalna epika i njena relevantnost u homerskim studijama[6]. Veliku i nesebičnu pomoć na editiranju i bibliografiji imale su od profesora Richarda Janka, jednog od najuticajnijih homerologa današnjice, sa  Univerziteta Michigan. Tekst predstavlja dragocjen prilog Homerskom pitanju i publikovan je 2019. godine u najpoznatijem časopisu za helenističke studije – Journal of Hellenic Studies. Po riječima Marine Čolaković: „Time je Bošnjačka epika Crne Gore ponovno centar relevantnog proučavanja kako Homera tako i zapadne kulture.“[7]

Kao što vidimo, Zlatan Čolaković je svojim stvaralačkim opusom ,,vratio” našeg Avda Međedovića sa Harvarda u bošnjačku tradiciju i Bijelo Polje. Bolje reći ono što je Milman Parry uradio za bošnjačku epsku pjesmu u svjetskim razmerama to je naš Milman Parry – Zlatan Čolaković, učinio približavajući je sopstvenoj kulturnoj baštini.

Zasluženo ćemo ga svrstati u jednog od doajena bošnjačke epike uz Đenanu Buturović i Huseina Bašića koji su svojim djelima neumorno eglendisali o ljepoti narodne usmene književnosti, ističući vrijednosti i značaj epske pjesme kao dijela kulturne baštine kojim se ponosimo.

Sa knjigama kao putokazima ostalim iza dr Zlatana Čolakovića putovanje do najlijepših epskih pjesama je osvijetljeno znanjem, ljubavlju i svaki slušalac narodne riječi prepoznaće nemerljiv naučno-istraživački doprinos ovog izvarednog stvaraoca i naučnika.

 

Selektivna literatura

  1. Zlatan Čolaković,Tri orala tragičkoga svijeta (Cekade, Zagreb, 1989)
  2. Zlatan Čolaković – Marina Rojc-Čolaković, Mrtva glava jezik progovara, Almanah, Podgorica,2004
  3. Zlatan Čolaković, Epika Avda Međedovića (Kritičko izdanje: Uvod – Robert L. Flower) knjiga prva, Almanah, Podgorica, 2007.
  4. Zlatan Čolaković, Epika Avda Međedovića (Kritičko izdanje: Uvod – Robert L. Flower) knjiga drugaAlmanah, Podgorica, 2007.
  5. Zlatan Čolaković, Epika Murata Kurtagića (Bošnjačka tradicionalna mitotvorba – Zagrebačka zbirka), Almanah – FCIK, Podgorica – Cetinje, 2015
  6. Almanah (br.31-32, Podgorica, 2005, str. 35-57).
  7. Latina et Graeca (br.26, Zagreb,1986, str.3-16)
  8. Latina et Graeca 10, 2006, (“Post-tradicionalna epika Avda Međedovića”) 19-57
  9. Latina et Graeca, Vol. 2, No. 13, 2008. Pjevač iznad priča (Homer, Međedović i Tradicijska epika)
  10. Avdo Mededovic’s Post-traditional Epics and Their Relevance to Homeric studies) Journal of Hellenic Studies 139 (2019) 1-48, Cambridge University Press, UK
  11. Zlatan Čolaković, Pjevač iznad Priča (Homer – Međedović tradicijska epika), Bošnjačka riječ9, Centar za bošnjačke studije, Novi Pazar, 2008
  12. Esad Čolaković, Prilog za biografiju Envera Čolakovića, Behar, br.114, Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske – Preporod, Zagreb, 2013

Web izvori:

  1. http://www.zlatan-colakovic.com/
  2. http://www.envercolakovic.com/

[1]  Rođen u Zagrebu 1955. godine od oca Envera Čolakovića (1913-1976), pisca, prevodioca, pjesnika – autora zanimljive knjige  Legenda o Ali-paši i majke umjetničkog kova Stella Podvinec-Čolaković (1915 – 1988). Prerano nas je napustio 2008. godine u Bostonu od posljedica srčanog udara. Akademsku karijeru uspješno je gradio na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog Univerziteta gdje je diplomirao 1979. i magistrirao 1982. godine. Kako i sam navodi u Predgovoru knjige Tri orala tragičkoga svijeta (Cekade, Zagreb, 1989) pod uticajem mentora prof Miroslava Bekera izabrao je post-diplomske studije komparativne književnosti sa naglaskom na antičku i klasičnu teoriju drame. Odbranio je doktorsku tezu 1984. godne, kasnije pretočenu u navedenu knjigu Tri orala tragičkoga svijeta knjiga predstavlja sveobuhvatnu analizu cjelokupne starogrčke tragedije. Nakon odlaska u Ameriku, dao je značajan podstrek izučavanju bošnjačke epike sačuvane u Milman Parry Kolekciji. Tokom boravka na Harvardu, pored rada na afirmaciji, značajno je spomenuti da je transkribovao i editirao tekstove pjesama koje je Albert Lord sakupljao u Jugoslaviji tokom 60-tih – ukupno devedeset jednu epsku pjesmu. Navodi se da je transkribovao najmanje 90.000 stihova iz Kolekcije. Između ostalog, bio je saradnik uglednog hrvatskog filologijskog časopisa Latina et Graeca, te crnogorskog stuba bošnjačke riječi Almanaha i njenih urednika akademika Husenia Bašića i Šerba Rastodera. Objavljivao je i priloge u eminentnim stranim časopisima kao što je Seminari romani di cultura greca koji izlazi u Rimu. Takođe bio je uspješan predavač, prevodilac priloga i pjesama u svojim knjigama i čuvar baštine svoga oca pripremajući za štampu i objelodanjivajući niz njegovih djela. Posthumno mu je dodeljena prva ,,Povelja Avdo Međedović“ 2010. godine, svečano uručena njegovoj porodici – za ogromni doprinos bošnjačkoj kulturi na području epike.

[2] Zlatan Čolaković vodio je poznati razgovor sa Abertom Lordom povodom objeležavanje 50-godišnjice smrti Milmana Parryja u biblioteci Widener na Harvardu, 1986. godine. Tekst pod naslovom NASLJEĐE MILMANA PARRYJA objavljen je u časopisu Latina et Graeca (br.26, Zagreb,1986, str. 3-16)a kasnije 2005. godine i u časopisu Almanah (br. 31-32, Podgorica, 2005, str. 35-57).

[3] Koje se objavljuju uz specijalnu dozvolu Harvard Univerziteta.

[4] Neobjavljeni rukopisi pjesama iz Zbirke čuvaju se u HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI u Zagrebu.

[5] Prvobitno publikovano u Latina et Graeca 10, 2006, (“Post-tradicionalna epika Avda Međedovića”) 19-57. Ovaj tekst ne treba miješati sa esejom objavljenim na engleskom pod naslovom “The Singer above Tales; Homer, Međedović, and Traditional Epics” (Pjevač iznad priča; Homer – Međedović i tradicijska epika) publikovanom u spomenutom časopisu u Seminari romani di cultura greca, IX-2, Rim, 2006, str. 161-187.

[6] Zlatan Čolaković (Avdo Mededovic’s Post-traditional Epics and Their Relevance to Homeric studies) Journal of Hellenic Studies 139 (2019) 1-48, Cambridge University Press, UK)

[7] Ovom prilikom srdačno se zahvaljujemo Marini Čolaković na korisnim informacijama vezanim za objavljivanje ovog eseja.

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close