Mišljenja

Žene na Kosovu više trpe

Nasilje unutar porodice zabrinjava tokom pandemije. Na Kosovu je zabilježeno 30% više slučajeva nasilja u porodici za vrijeme proglašenja mjera izolacije

SUADA ARNAUTOVIC

Organizacije koje prate slučajeve vjeruju da bi broj žrtava nasilja u porodici bio mnogo veći da su, posebno žene, imale priliku i hrabrosti prijaviti upotrebu nasilja nad njima.
Luljeta Aliu, aktivistkinja za ženska prava iz organizacije Inject, pokazuje da nisu svi slučajevi prijavljeni policiji tokom pandemije koronavirusa na Kosovu.

Izolacija

– Slučajevi nasilja u porodici su se povećali tokom pandemije. Ova situacija je vrlo ozbiljna za ljude koji su stalno izloženi nasilju u porodici. Ako imate sukobljen odnos kada izlazite ili radite, barem imate distancu, međutim, kada ste stalno zatvoreni 24 sata kao u ovo vrijeme, tada ste više izloženi riziku od porodičnog nasilja, objašnjava Aliu.
U kosovskom patrijarhalnom društvu uloga žena je da ovise o svojim muževima ili porodici. Često mnoge žene zbog mentaliteta prihvaćaju takvu stvarnost i ne priznaju da su doživjele nasilje u porodici.
Stručnjaci za sociologiju ističu da dugotrajna izolacija u kući otkriva probleme između parova koji su dugo stratificirani i koji usljed dinamike života podliježu kamuflaži.
Sociolog Bukurije Rrustemi kaže da s trenutnom socio-ekonomskom situacijom i sužavanjem prostora između bračnih parova raste napetost, što ih čini skrivenim žrtvama pandemije koronavirusa.
– Na Kosovu, s obzirom na pogoršanu socijalno-ekonomsku situaciju i brojne prepreke s kojima se porodice i dalje suočavaju, pandemija je bila dodatni udarac. Tokom pandemije porodičnih sukoba je bilo mnogo više, jer su bračni parovi proveli više vremena jedno s drugim. To je takođe povećalo mogućnost sukoba i nasilja u porodici. Dosadašnje procjene ukazuju na to da su određeni slojevi društva, posebno žene u našoj zemlji, pretrpjeli najviše, i društveno i emocionalno, od ove krize, kaže Rrustemi.
Kaltrina Ajeti, psiholog, smatra vrijeme pandemije kao najteže u posljednjih 20 godina za psihološki aspekt građana bez obzira na spol.
– Nemogućnost izbjegavanja porodičnih sukoba i sporovi su pogoršavali situaciju. Međutim, građani bi se trebali naviknuti na novu stvarnost i biti zadovoljni s nekoliko stvari koje imaju. Mnogi planovi su promijenjeni, kaže Ajeti.
Samo tokom marta 2020. godine policiji Kosova (KP) prijavljeno je 169 slučajeva nasilja u porodici – 36% više u odnosu na mart prethodne godine. U aprilu je prijavljeno 167 takvih slučajeva, a u julu 186. Od institucija primjetna je osjetljivost na uticaj pandemije na rast ove pojave. Provedene su kampanje podizanja svijesti za sprečavanje nasilja i traženje pomoći. Otvorene su nove linije za hitne slučajeve, dok su se postojeće održavale i prilagođavale situaciji. Potrebe i dobrobit žena bile su središnje mjesto institucionalnog odgovora u ovom slučaju, iako se problem tu ne završava.
Luljeta Aliu, aktivistica za ženska prava, bila je žrtva obiteljskog nasilja prije četiri godine. Nepreciznost, nemar u prijavljivanju policiji slučaja nasilja u obitelji potiče druge žene da traže odgovornost od kosovskih institucija.
– Pritisak na kosovske institucije mora se povećati i žene moraju ne samo prijavljivati nasilje nad njima već i prijavljivati diskriminaciju i neprofesionalnost u institucijama, jer su to tijela koja moraju zaštititi njihova prava, kaže Aliu.
Rješavanje dubokih ožiljaka nastalih na ženama kao posljedica ove pandemije trebalo bi biti državni prioritet u godinama koje dolaze. Nedostaje predstavljanje podataka o učinkovitosti mjera fiskalnog paketa za hitne slučajeve i trebaju biti odvojeni za žene i muškarce. Ponovna procjena učinkovitosti prvog paketa za žene u ekonomiji trebala bi biti od ključne važnosti u osmišljavanju naknadnih mjera koje uzimaju u obzir rješavanje njihovih potreba i ublažavanje postojećih nejednakosti.

Kućni teret

Postojeće barijere u odnosu na žene na tržištu rada, slaba socijalna zaštita žena u radnoj snazi, trebaju se riješiti prioritetno. Vladine mjere za zatvaranje i samoizolaciju građana, iako su namijenjene dobrobiti zdravlja, različito utječu na žene. Zatvorenost kod kuće obično znači više obiteljskih obveza za žene u brizi za obitelj, posebno djecu, kao i povećanje neplaćenog posla kod kuće. Utjecaj takvog tereta negativno utječe na fizičko, emocionalno i mentalno zdravlje žena. Kako bi se smanjili rodna nejednakost i jaz u kućnim obvezama unutar kosovskih obitelji, odlučeno je da zaposleni roditelji esencijalnih sektora sami odluče ko može raditi i ko može ostati kod kuće. Stručnjaci i aktivisti civilnog društva bili su izrazito glasni u ovom pandemijskom razdoblju da se slučajevi nasilja u obitelji shvataju ozbiljno, jednako kao što bi pružanje zaštite i druge oblike institucionalne pomoći žrtvama trebalo shvatiti ozbiljno.

Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close