politika

William Hague: Zajedničke sankcije EU, SAD i Britanije odgovor na krizu u BiH

alicijskoj vladi se pogađa da li ga pokrenuti ili ne
Bivši državni sekretar Velike Britanije i lider Konzervativne stranke William Hague u opširnom tekstu za ‘The Times’ pod nazivom ‘Ako posustanemo, Balkan će opet eksplodirati’ upozorava na trenutnu krizu u Bosni i Hercegovini i mogućnost njenog širenja na cijelu Europu. Ističe ruski utjecaj, za kojeg kaže da zahtijeva odlučan odgovor zapadnih nacija. Rješenje vidi u sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, Europske unije i Velike Britanije za one koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, a predlaže i pojačavanje EUFOR snaga NATO trupama, koje bi bile raspoređene u Brčkom i na aerodromu u Tuzli.

“Postoje dvije stvari u vezi mog prvog sastanka s Vladimirom Putinom u Kremlju prije više od deset godina, na kojem sam bio s Davidom Cameronom, koje nikad neću zaboraviti. Jedna od njih je da sam pomislio kako ima najhladniji pogled na svijetu – a kako sam se sastajao sa mnogim svjetskim negativcima, vojskovođama i tiranima, to nešto govori o tome. Druga stvar jeste da nam je htio prodati veliku količinu plina. Na plin se vraćao više nego na bilo koju drugu temu”, piše Hague u uvodnom dijelu teksta, opisujući odnos sa ruskim predsjednikom u vrijeme dok je bio visoki funkcioner Velike Britanije.

Ističe kako su Britanci tada, dok su zapadne nacije pokušavale vratiti na početak odnose s Moskvom, odbile Putinovu ponudu. Za ruskog predsjednika je rekao kako predsjedava piramidom financijske i političke moći u Rusiji.

“Ali isto tako je vješt u dijeljenju europskih zemalja jedne od druge, neutralizirajući ono što on vidi kao zadiranje Zapada u sferu ruskog interesa kroz mješavinu eksploatacije društvenih medija, pametne diplomacije, vojnog zastrašivanja i povremenog isključivanja dotoka plina. Za njega, profit i moć se savršeno uklapaju”.

Dodaje kako mnogi nisu bili otporni na na ovu strategiju, uključujući Njemačku koja je dozvolila izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2 i u razgovorima o novoj koalicijskoj vladi se pogađa da li ga pokrenuti ili ne.

“Jednom kada Berlin pristane, Ukrajina i drugi će biti više izloženi Putinovom pritisku u vezi plinovoda o kojima ovise. Svaki slab potez zapadnih zemalja je vrijedno iskorišten. Poljska, otuđena od svojih EU partnera, se suočava sa teškom izjegličkom krizom na granici s Bjelorusijom. Mađarska, u nedostatku prijatelja u Briselu, pronalazi nove u Moskvi. Desetine hiljada ruskih vojnika koji marširaju u blizini Ukrajine podsjećaju cijeli Zapad na njegovu stratešku slabost, što nas tjera da se zapitamo šta možemo učiniti po tom pitanju”, dodaje Hague.

Ipak, smatra da postoji odgovor na svaku od ovih prijetnji.

“Ujedinjeni odgovor Zapada na slučaj trovanja iz Salisburyja iz 2018. godine pokazao kako je sposobnost snažnog zajedničkog djelovanja više uspavana nego što je potpuno zamrla. Sjeverni tok 2 bi se trebao napustiti čak i u ovom kasnom stadiju. Nove sankcije se mogu dogovoriti protiv režima Lukashenka u Bjelorusiji. Ukrajina bi mogla mogla imati više koristi od sofisticiranog obrambenog oružja kako bi odbili rusko maltretiranje. Ali ključno polje djelovanja za zapadne zemlje u suprostavljanju stalnom nagrizanju stabilnosti jeste Balkan”.

Hague naglašava kako je Zapad više puta zanemario Zapadni Balkan na vlastitu propast, te podsjeća na početak Prvog svjetskog rata 1914. godine, rane ‘90. i scene “najkrvavijeg rata u Europi od 1945. godine”.

“I tu imamo međunarodne odnose u malom – prikriveno uplitanje Rusije, razočarenje u europske ideale, isključenje Washingtona, pipke kineskog utjecaja, rasprostranjenu korupciju, primamljive rute za ilegalne migracije i gorku prošlost sukoba”, dodaje.

Dalje, Hague upozorava kako već godinama lider entiteta Republike Srpske podriva državu Bosnu i Hercegovinu, uz aktivnu podršku Rusije i Srbije. “Za Moskvu to služi svrsi blokiranja širenja euroatlantskih institucija: za Bosnu bi kao Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju bilo onemogućeno da se priključi NATO-u ili da ikad profukcionira kao normalna zemlja”.

“Tokom posljednjih sedmica situacija je postala vrlo ozbiljna. Dodik se približava otcjepljenju od Bosne, zemlje koja je u osjetljivom balansu između Hrvata, Bošnjaka i Srba. Objavio je kako će opet osnovati vojsku bosanskih Srba, upravo onu instituciju koja je odgovorna za genocid u Srebrenici. Pokušava kapitalizirati na slabosti i odsustvu pažnje Zapada ubrzavajući krizu koja vodi do ponovnog crtanja granica, uz spajanje teritorija sa Srbijom”, upozorava Hague i dodaje:

“Ovo je direktna kušnja za Dejtonski mirovni sporazum. A jednom kada neko mogne pomjeriti granice zemlje na etničkoj osnovi, pojavit će se mnoge druge manjine čiji se položaj može iskoristiti za opravdanje pomicanja drugih granica – etnički Srbi u Crnoj Gori, etnički Albanci na Kosovu, etnički Rusi u Baltičkim zemljama. Niko ne treba sumnjati da ono što se dešava jeste prijetnja sigurnosti i stabilnosti u europskom susjedstvu”.

Smatra kako se svijet se “budi” na ozbiljnost ove prijetnje.

“Dok ovo pišem, ministri vanjskih poslova EU barem raspravljaju o ovoj situaciji. Prošle sedmice je visoki predstavnik UN za Bosnu i Hercegovinu, Christian Schmidt, upozorio kako se zemlja suočava ‘s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u postratnom periodu’ i kako su ‘izgledi za dublje podjele i sukob veoma stvarni’. Njegov izvorni prethodnik, Paddy Ashdown, napravio je izvrstan posao prije 20 godina pokazavši kako se udaljavanje od Dejtona i sijanje podjela neće tolerirati. Ali imao je čvrstu podršku zapadnih metropola dok su sjećanja na strašni sukob još bila svježa. U godinama intervencije, EU je birala dijalog, što je značilo smirivanje i slabost”.

Podsjetio je kako je britansko Ministarstvo vanjskih poslova najavilo kako će ministrica Liz Truss inzistirati na ovim pitanjima na sastanu NATO ministara u Rigi sljedećeg mjeseca, te dodaje kako su neophodne hitne odluke i ujedinjeno djelovanje.

“EU i Velika Britanija se trebaju pridružiti Sjedinjenim Američkim Državama u uvođenju sankcija za sve one koji podrivaju Dejton. Zapadne nacije trebaju zajedno potvrditi podršku visokom predstavniku, podržavajući njegove moći da intervenira direktno u pitanja BiH kako bi se sačuvao integritet zemlje. Od presudne važnosti, male europske snage poznate kao EUFOR bi trebale biti osnažene NATO trupama i poslanena strateške tačke kao što su Brčko i aerodrom u Tuzli. Ovo može zvučati dramatično, ali jedino snaga, odlučnost i spremnost da se djeluje će odvratiti veliki dio problema“, naglašava Hague.

Na kraju zaključuje kako je kolaps u Afganistanu pokazao šta se desi kada Zapadu ponestane hrabrosti i izgubi pažnju, i dodaje kako se isto ne smije dozvoliti na europskom kontinentu, u središtu zajedničke sigurnosti. prenosi N1.
Izvor

Show More

Leave a Reply

Back to top button