kniževnostkultura

Stvarni svijet špijuna

Le Carréov moralno mutni univerzum bitno je realističniji od James Bondovog glamura. Pisac je do kraja života bio ogorčen arogancijom, izdajom i ravnodušnošću bogatstva i moći

Mašenjka Bačić

Kritičari su ustvrdili da knjige Johna Le Carréa prelaze granice žanra, štoviše, riječima književnice Margaret Atwood, one predstavljaju “ključ za razumijevanje sredine 20. stoljeća”. U središtu književnog svijeta koji je stvarao Le Carré odnosi su dvaju hladnoratovskih blokova te preispitivanje jaza između retorike o slobodi koja vlada na zapadu i krhkih nastojanja da se ona očuva, piše list The Guardian. Poznati britanski pisac, preminuo prošle subote u 89. godini od upale pluća, razumijevanje funkcioniranja špijunskog svijeta temeljio je ponajprije na vlastitom iskustvu. Le Carré je počeo raditi za britanske tajne službe krajem 40-ih prošlog stoljeća dok je u Švicarskoj studirao njemački jezik. Nakon što je diplomirao nastavio je raditi kao obavještajni časnik čija je zadaća bila regrutiranje i nadzor špijuna iza željezne zavjese. Svoj prvi roman, naslovljen “Poziv za mrtve” objavio je 1961. Već sljedeće godine objavio je i drugi, pod naslovom “Kvalitetno ubojstvo”.

U oba se djela pojavljuje George Smiley, a taj lukavi, ali nesretni i blagi špijun kojeg vara supruga postat će središnji lik mnogih Le Carréovih romana. Usamljen i bez iluzija, Smiley djeluje unutar špijunskog svijeta u kojem se odvijaju birokratske igre moći, nedostaje sredstava za rad, a dobro i zlo je teško izvagati. Daleko od glamuroznog prikaza špijunskog života na visokoj nozi, i drugi njegovi likovi usamljeni su pojedinci koji se kreću unutar lažnog labirinta ljudskih odnosa gdje je izdaja vrsta ljubavi, laž vrsta istine, a dobri ljudi služe lošim ciljevima i obratno, kako je u listu New Yorker napisao britanski povjesničar Timothy Garton Ash.

Brojni su kritičari, ali i nekadašnji šef britanske obavještajne službe MI6, Sir Alex Younger, ustvrdili da je Smiley daleko realističniji lik od ipak bitno slavnijeg Jamesa Bonda, agenta nadljudskih sposobnosti koji vrši spektakularne akcije: za razliku od lika koji je stvorio pisac Ian Fleming, Smiley je zapravo “Bond za odrasle”. Za Le Carréov treći roman, “Špijun koji je došao iz hladnoće” objavljen 1963. Graham Greene je rekao da je “najbolji špijunski roman koji je pročitao”.

Nakon što je polučio izniman uspjeh, Le Carré se odlučio u potpunosti posvetiti književnoj karijeri te je napustio britansku tajnu službu. Operaciji iz te knjige vratit će se i u romanu “A Legacy of Spies” (odnosno, “Špijunska baština”) objavljenom 2017. u jeku Brexita. U tom se romanu Smiley deklarira kao uvjereni eurofil. “Ovo je tako teško doba za opisati, s Brexitom kojeg se gnušam i Trumpom kojeg se također gnušam. Vidimo da je Europa između dvije vatre, demokratske vrijednosti napadane su s obiju strana Atlantika. To Smiley vrlo teško može progutati”, rekao je Le Carré za BBC povodom izlaska romana. U međuvremenu je objavio niz drugih djela od kojih su najpoznatiji trilogija “Dečko, dama, kralj, špijun” iz 1974. godine, “Savršeni školarac” iz 1977. te “Smileyevi ljudi” iz 1980. Brojna njegova djela su ekranizirana kao serije ili filmovi. Za njegov posljednji roman naslovljen “Agent Running in the Field” objavljen u listopadu prošle godine, The New York Times piše da je riječ o djelu ispunjenom moralnom ogorčenošću, dok je škotski list The Scotsman ustvrdio kako Le Carréa i dalje ljuti sve što ga je trebalo ljutiti – dvoličnost, izdaja, arogancija, ravnodušnost bogatstva i moći te spremnost da druge iskoristimo tek kao sredstvo.

Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close