Nije jasno koju politiku prema Zapadnom Balkanu će provoditi novi slovenski čelnik Robert Golob, no ona bi u svakom slučaju trebala biti drugačija od politike dosadašnjeg premijera Janeza Janše, želi li u toj najranjivijoj evropskoj regiji podržati mir, ocijenili su analitičari, nakon što je na izborima u nedjelju Golob smijenio sa vlasti populističkog iliberalnog slovenskog premijera Janšu.
Premda se javno deklarisao za proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan, Janša je podržavao i Milorada Dodika, proruskog političara u Bosni i Hercegovini. Mediji su Janši pripisali i non paper o prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu, ideju koja bi u toj regiji mogla vratiti zamrznute ratne sukobe iz devedesetih.
“Ogroman broj ljudi u Sloveniji misli da je važno da se Zapadni Balkan integriše u Evropsku uniju, jer bi to i za Sloveniju značilo rješavanje ogromnog broja problema. Politika zatvaranja Zapadnog Balkana nije nešto što bi bilo u većinskom slovenskom interesu“, rako je Al Jazeeri Miha Kovač, profesor sa Filozofskom fakultetu u Ljubljani.
Prema Kovaču, teško je odmah procijeniti šta zapravo Golob misli o Zapadnom Balkanu. U predizbornoj kampanji izbjegavao je pretjerane ideološke rasprave a više se zalagao za vrijednosti kao što su digitalizacija, inovacija i zelene politike.
“Veoma je vjerovatno da će [Golob] ući u koaliciji sa Socijalnim demokratama koje vodi Tanja Fajon. Ona se u Briselu puno bavi Zapadnim Balkanom, i njena su stanovišta o Zapadno Balkanu dosta drugačija od stanovišta Janše. Tako, ako će ona preuzeti vanjsku politiku, onda će skoro sigurno provoditi politiku kakvu je do sada imala kao zastupnik u Evropskom parlamentu“, rekao je Kovač.
Historijska pobjeda
Menadžer Robert Golob je sa svojom strankom Pokret sloboda uvjerljivi pobjednik nedjeljnih parlamentarnih izbora u Sloveniji i moći će brzo sastaviti novu vladu sa još samo jednom ili dvije stranke, pokazuju službeni rezultati nakon više od 99,7 posto prebrojenih glasova.
Zastupnike u novom sastavu Državnog zbora (parlamenta) koji ima 90 članova, pri čemu ih se 88 bira s lista političkih stranaka, a dvoje s lista dvije nacionalne manjine, dobilo je samo pet stranaka koje su prešle izborni prag od četiri posto.
Golobova je stranka osvojila 35,54 posto glasova i 41 zastupnički mandat, što do sada nije uspjelo nijednoj drugoj u historiji slovenske demokratije, a odraz je okupljanja birača na ljevici koji su se protivili politici desne vlade Janeza Janše i “taktičnog” glasanja birača manjih stranaka s lijevog centra.
Drugi najveći broj glasova na jučerašnjim izborima pripao je Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) dosadašnjeg premijera Janeza Janše koji je već priznao poraz.
Njegova je stranka osvojila 23,53 posto glasova i 27 zastupničkih mandata, jedan više u odnosu na izbore 2018. godine.
Podrška nove slovenske vlade u izgradnji demokratija u zemljama Zapadnog Balkana pomogla bi u stabilizacije te regije, naročito u vrijeme straha da bi Rusija Vladimira Putina zbog poteškoća u ratu u Ukrajinu mogla pokušati destabilizirati Zapadni Balkan, ne bi li na taj način smanjila pritisak Zapada sa Ukrajine.
Slovenski novinar lista Delo Novica Mihajlović od Goloba također očekuje da prekine sa politikom koja vodi “u vrlo riskantne promjene granica” [na Zapadnom Balkanu], i da povući jasnu crtu prema ljudima u regiji koji zagovaraju takvu politiku – prema Miloradu Dodiku i mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. “Od Goloba očekujem da će kurs slovenske vanjske politike vratiti na onaj od prije dolaska Janše na vlast, dakle da će pozicije Slovenije biti usklađenije sa Briselom nego do sada”, rekao je Mihajlović Al Jazeeri.
Zašto je Janša izgubio izbore
Mihajlović podsjeća da je ponovo na vlast Janša došao praktično zajedno sa korona virusom, i otišao zajedno sa krajem epidemije. Birači su mu zamjerili prečeste pokušaje zloupotrebe epidemije za sumnjive biznise sa vladi bliskim pojedincima i poduzećima. Uz to, velika zamjerka mu je bila i to da je društvo gurao u pravcu iliberalizma, u stilu njegovog velikog saveznika Viktora Orbana.
“Društvo Orbana iz Višegradske četvorke država nije društvo u kojem se Slovenci vide […] u narednih deset godina”, rekao je Mihailović.
I za Kovač je politika Janaze Janše bila dosta nejasna i proturječna. Jedan je od prvih predsjednika koji je posjetio Kijev nakon ruske invazije od 24. februara, otvoren je podržao Ukrajinu u borbi protiv Rusije, no nije jasno koliko su takvi njegovi potezi zaista bili i iskreni.
“Janša je najbolji vanjskopolitički prijatelj Viktor Orbana … A Orbanov vrlo dobar vanjskopolitički prijatelj je Vladimir Putin. U politici u principu znači da je prijatelj mog prijatelja vrlo vjerovatno i moj prijatelj, a ne moj protivnik. Tako da pretpostavljam da je taj Janšin put u Kijev bio možda i jedan od načina da se kamuflira ta veza između Janše i Orbana, i Orbana i Putina”, rekao je Kovač.
