politika

Šta slijedi na političkoj sceni? Dodik je dobio “pečat”, ali i podršku opozicije da blokira državu

Ono što je najavljivao predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je dobio u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Dobio je podršku opozicije i kroz 8 famoznih zaključaka potvrdio da će politički predstavnici RS-a blokirati rad, odnosno odlučivanje u institucijama BiH.
Velike riječi kojima je Dodik zagalamio na početku obraćanja u NSRS-u prije usvajanja zaključka o intenciji da RS treba izaći iz BiH nije naišla na odobravanje opozicije. Poslije je prvi čovjek SNSD-a objašnjavao da je to težnja i želja koja stoji za budućnost. Ipak, to nije omelo Dodika, ali ni predsjednicu entiteta Željku Cvijanović da uvjere i opoziciju da je mudro i pametno glasati za zaključke.

To se i dogodilo i srpski politički predstavnici će sada zvanično blokirati donošenje bilo kakvih odluka u institucijama BiH. A da bi se predomislili traže usvajanje izmjena Zakona o Ustavnom sudu BiH, koje će podrazumijevati izbacivanje troje stranih sudija iz te institucije.

Nekoliko je naročito paradoksalnih zaključaka koji su usvojeni. Primarno NSRS podržava i traži poštivanje Dejtonskog sporazuma, odnosno tzv. izvornog Dejtona.
A isti taj Dejton nalaže postojanje stranih sudija.

Potom usvojeni zaključak broj 5 je upakovan kao politička konstrukcija koja nema uporište. Naime, NSRS je izglasala zaključak kojim tvrde da je entitet Republika Srpska strana potpisnica svih aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, samim tim i Aneksa IV koji je Ustav BiH.

Tek površan pogled na tekst Općeg okvirnog sporazuma za mir, odnosno Dejtonskog sporazuma, potvrđuje da RS ne samo da nije potpisnica sporazuma, već se i ne spominje u tom dijelu. RS nije nikakva strana u pregovorima, već je to tada bila Republika BiH u čije ime je Alija Izetbegović potpisao sporazum.

Iako se činilo da je neformiranje vlasti duže od godinu d od izbora najteža politička kriza, izvjesno je da će za jedan izvjestan period uslijediti još veća blokada. Sada se i skromna opozicija iz RS-a svedena na PDP i SDS opredijelila da posluša Dodika i aminuje blokadu. Sebi su dali rok od 60 dana da izvijeste NSRS kako blokada funkcionira.

Poručili su da nikakve odluke Ustavnog suda i visokog predstavnika koje se donesu u međuvremenu neće prihvatiti niti poštovati. Doduše, ni do sada ih nisu naročito porovodili i poštovali.

SPORNI STAVOVI10h 38m
NSRS usvojila zaključke: Vraćaju se “izvornom Dejtonu”, obustavljaju odluke u institucijama BiH

U praksi to znači da će državni nivo vlasti održavati svoj rad na privremenom finansiranju, nema usvajanja nikakvih zakona, akata, inicijativa i slično. BiH ostaje zacementirana i kada je riječ o evropskom putu BiH, a ispunjavanje uvjeta koje je EU postavila pred našu zemlju više niko i ne spominje.

S druge strane, šanse da se usvoje izmjene Zakona o Ustavnom sudu BiH, koje traži politička vrhuška RS-a, su nikakve. Takvo nešto je nemoguće usvojiti bez glasova SDA, SBB-a, DF-a, SDP-a, Naše stranke, NB-a i ASDA koje participiraju u Zastupničkom domu državnog parlamenta.

OHR i Amerikanci

Tako bi građani BiH u naredna dva mjeseca, minimalno, trebali gledati totalni nerad i totalno političko prepucavanje i “gađanje” izjavama. U takvim okolnostima čekat će se na bilo kakvu reakciju međunarodne zajednice, a sam ishod je teško predvidjeti. Ukoliko bude nekih sankcija, definitivno je prva na listi Željka Cvijanović kao inicijatorica i zvanično podnositeljica zahtjeva za sjednicu na kojoj su i usvojeni zaključci.

U međuvremenu, Dodik i SNSD će na “patriotskoj” priči dobiti na vremenu i ono malo opozicije u RS-u preokupirati blokadom države, čime će im smanjiti prostor za kritičko djelovanje uoči lokalnih izbora. S druge strane računa se da će od cijele priče djelimično profitirati i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kojeg čekaju izbori u aprilu, a kriza u BiH će mu nakon Crne Gore i Kosova doći kao dobar oslonac na kojem će sebe predstaviti velikim zaštitnikom svih Srba.

Ono što se očekuje je konkretnija politička akcija bošnjačkih političkih i probosanskih predstavnika, iako će se u početku vjerovatno sve svesti na pozive OHR-u i Amerikancima da djeluju.

Zanimljivo je da se u usvojenim zaključcima nigdje ne spominju izmjene Izbornog zakona, što je Dodik dodao kao uslov nakon sastanka s liderom HDZ-a Draganom Čovićem. To pitanje je vjerovatno ostavljeno za neko novo poluvrijeme političke krize.

Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close