Analizavijesti

Šta predviđa prijedlog HDZ-a za izmjene Izbornog zakona

Dom naroda PSBiH 26. aprila o prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na hitnoj sjednici, zakazanoj za 26. april, trebalo da razmatra zahtjev delegata iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.

Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, predloženi zakon predviđa da svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji BiH.

Također je, u stavu 3. tačka a) člana zakona koji regulira ovo pitanje, navedeno da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata s koje je izabran kandidat ako: dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

Definirano je i da ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu s odredbama stava 3. tačka a) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

– Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu s odredbama stava 3. tačka a) i b) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet – navedeno je u predloženom zakonu.

Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u RS. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Predloženo je i da, sukladno proceduri, Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Centralne izborne komisije BiH s liste kandidata.

Predloženim zakonom, između ostalog je predviđeno i da mandat pripada političkoj stranci, koaliciji ili listi neovisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi.

Navedeno je da „ukoliko izabrani nosilac mandata u toku trajanja mandata istupi iz političke stranke, koalicije ili liste neovisnih kandidata koja je sudjelovala na izborima i na čijoj je kandidatskoj listi bio izabrani nositelj mandata, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu na listi“.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakonskog rješenja, razlozi za njegovo donošenje ogledaju se u provedbi odluke Ustavnog suda BiH od 1.12.2016. godine, kao i zadovoljavanje općeg načela demokracije da jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike.

Dakle, navode predlagači, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

Također navode da se ovim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoji otkloniti mogućnost manipulacije prilikom izbora i imenovanja tijela za provedbu izbora na način da članove Centralne izborne komisije BiH bira Parlamentarna skupština BiH.

– Kako bi se smanjila mogućnost za manipulaciju i „trgovanje“ mandatima nakon izbora, izmjenama i dopunama ovog zakona predloženo je da mandat pripada političkoj stranci na čijoj listi je izabrani nositelj mandata osvojio mandat – navedeno je u obrazloženju.

Također, predlagači navode da se ovim prijedlogom izmjena i dopuna Izbornog zakona stvaraju pretpostavke za uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces.

Čović pojašnjavao detalje

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović sazvao je žurnu sjednicu toga tijela koja će se održati 26. travnja, a na kojoj će se naći HNS-ov prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva.

Na konferenciji za novinare održanoj nakon sjednice Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Čović je kazao kako je time dana još jedna šansa da se, prije nego se raspišu opći izbori, postigne dogovor o provedbi presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, kao i presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

Pojasnio je da se predložene Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, prije svega, odnose na popunjavanje Doma naroda i izbor članova Predsjedništva BiH.

– Predložili smo model za Dom naroda FBiH po kome se precizno definira da Hercegovačko-neretvanska županija u Dom naroda daje četiri predstavnika, četiri Hrvata, Srednjobosanska i Zapadnohercegovačka po tri, Hercegbosanska, Posavska i Zeničko-dobojska po dva, a ostale županije zajedno biraju jednoga jer im je prag po zadnjem popisu ispod pet posto. To vrijedi za klub Hrvata, a isto načelo onda vrijedi i za bošnjački, srpski narod, a i za ostale – kazao je Čović.

Time bi se, dodao je, potpuno proveli presudu Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i imali bismo „legitimne predstavnike unutar klubova naroda u Domu naroda Federacije BiH”.

– Što se tiče Predsjedništva, nažalost nismo promijenili puno stvari pa smo zadržali stari koncept koji smo dogradili onim raspravama koje smo do sada imali. Kao i do sada, imamo listu za hrvatskog člana Predsjedništva, to je lista 702, odnosno 701 za bošnjačkog člana. Definirali smo način kako se bira, onaj tko dobije najviše glasova s liste 701 je bošnjački član Predsjedništva, a tko dobije najviše glasova s liste 702 pod određenim uvjetima je hrvatski član Predsjedništva. Nadam se da smo time u značajnoj mjeri pristupili provedbi jednog dijela presuda suda u Strasbourgu – kazao je Čović.

Čović je ponovio kako stranke okupljene oko HNS-a i dalje smatraju da ne postoje formalno-pravni uvjeti za raspisivanje izbora.

Po njegovim riječima, na današnjoj sjednici Predsjedništva HNS-a razgovaralo se i o tome što će biti poduzeto ako opći izbori budu raspisani, a dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH ne bude postignut.

Prvi čovjek HDZ-a BiH i HNS-a kazao je kako će o daljnjim potezima raspravljati sve središnjice stranaka okupljenih oko HNS-a, a zatim će sredinom petog mjeseca HNS donijeti konkretne odluke vodeći se stavom hrvatskih političkih stranaka i zaključcima HNS-a sa izvanrednog zasjedanja održanog u veljači ove godine.

– Osnova svega je na idućim izborima apsolutno zaštititi poziciju hrvatskog naroda, očuvati ono što je ključna vrijednost, a to je legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, očuvati domovinu Bosnu i Hercegovinu jer smo bez toga jako izloženi, i naravno, želimo do kraja očuvati zajedništvo i ne prenijeti unutar hrvatskog naroda probleme koje danas imamo u našem okruženju – naglasio je predsjednik Čović.

Dodao je kako se izvršna, zakonodavna i politička vlast u cjelini nisu “proslavile” u zadnje četiri godine.

– HDZ je u političkom smislu očuvao poziciju hrvatskog naroda u smislu da se danas više priča o jednakosti i potrebi legitimnog predstavljanja nego u zadnjih 20 godina, što je posebna vrijednost bez obzira kako to tko doživljava u Bruxellesu, Washingtonu, Moskvi, Istanbulu… Siguran sam da smo kroz koalicijski kapacitet mogli uraditi puno više, jer je nedopustivo da četiri godine nismo u stanju bili imenovati Vladu u ovoj županiji i Federalnu vladu. Doveli smo do apsurda političke odnose u BiH – kazao je Čović.

Bosna i Hercegovina danas je, po Čovićevoj ocjeni, na začelju svih europskih procesa.

– Još 2016. godine maštali smo o tome da ćemo za godinu-dvije dobiti kandidatski status, a danas nas nitko ne doživljava ozbiljno. To samo govori da u ovoj Bosni i Hercegovini nešto treba žurno napraviti – istaknuo je Čović.

Izvor

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Back to top button
%d bloggers like this: