religija

Senad hadžifejzović i Hafiz hadžimulić

Jedna od najvrijednih licnosti u novijoj istoriji kojom je Bosna i Hercegovina bila pocastvovana da ima na svojim prostorima. Hadzi Hafiz Halid ef. Hadzimulic

Kad umrem
pitat će se ljudi
ko je bio
Halid Hadžimulić

…Neka pitaju ko mi je mati.

Evo im odgovora na to pitanje:
Pričao mi Varatan
Došli mi pred vrata
Mati opremljena
Nosimo je iz Curka
Nismo još pošli niz Pehlivanušu
A on, hafiz Smail
nosi dženazu
pa đah s jedne
đah s druge strane.

Što to ti hadži Hafize
ne popuštaš
upitah ga
a on mi odgovara:
Eh, da znaš
Nikad ti neće pasti šaka
da ovakvu dženazu poneseš
Svi su joj hafizi
i s jedne i s druge strane:
hafiska šći
hafiska sestra
hafiska mati
i hodžinska žena.

Eto, pamti
hoće li ti ikad više
pasti šaka
ovakvu ženu ponijeti

Kasno sinoć u Sarajevu je preselio na ljepši svijet Hadži hafiz efendija Halid Hadžimulić, bivši imam Careve džamije, hafiz, i asketa.

Na pitanje u Centralnom dnevniku Senada Hadžifejzovića ‘da li je tačno to što ljudi pričaju da vidi budućnost?’, odgovorio je: ‘Da, tačno je. Upravo Kur’an mi je omgućio da vidim budućnost .Vidim kako će biti vrijeme poslije smrti, pa se zato čuvam i klanjam beš vakat namaz. Vidim jasno, jasno mi je ko zvijezda današnje stanje,premda se bojim…i ja imam svojih propusta i bojim se posljedica, al’ uzdam se da će Alah oprostiti…’

Bio je to intervju u kojem su mnogi očekivali možda nešto spektakularnije, pa od silne želje za čudima i ne upratiše čudesnu jednostavnost hafiza i njegovih poruka:

‘Pišem to mi je zanat’…’Tisina mi omogućava da nešto napišem’…’Nejmam televizije, ne gledam televiziju nikako’…’Žao mi je vremena,jer ono bježi vrijeme, pa hocu da iskorstim i zadnje časove, šteta je vrijme gubiti, a nešto korisno ne pročitati i naučiti’…’Kur’an razumijem i jedino tako preko Kurana razumjem vrijeme i ne čitam brzo,nego puno razmišljam o tekstu Kur’ana’…

Hadzi hafiz Halid – efendija Hadžimulić, sin Ali – efendije i Aiša – hanume rođene Kulenović, rodio se  16. oktobra 1915. godine u Sarajevu (negdje se spominje i podatak da je to bilo 1. januara 1916. godine).

Potiče iz ugledne sarajevske porodice koja je ostavila poseban trag u životu grada. Otac Ali efendija  bio je čuveni sarajevski hođža, a  porodica njegove majke Aiše bila je posebno poznata – njen otac,  majka, braća i sestre – svi su bili hafizi.

Dedo po majci Hafiza Halida Hadžimulića bio je ugledni političar Jugoslovenske muslimanske organizacije i ministar u Vladi Kraljevine Jugoslavije  Džafer efendija Kulenović.

Hafiz Hadzimulić je započeo učenje Kur’ana na pamet još kao dječak sa 7 godina. Pored Više  Šeriatsko sudačke škole studirao je na Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta  u Zagrebu, te na  Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu gdje je diplomirarao 1955. godine. Govorio je perzijski, turski, arapski, njemacki, francuski, engleski jezik, te latinski jezik.

Tokom Drugog svjetskog rata hadži – hafiz Halid Hadžimulić pod optužbom da je saradjivao s partizanima  bio je jedan od rijetkih koji je bijegom izbjegao smrt  na Marindvoru kada je zloglasni ustaša  Maks Luburić  izvršio odmazdu među sarajevskim antifašistima 28. marta 1945. godine . Dok je bježao spred ustaške patrole preživio je seriju rafala i pričalo se da mu je kaput bio sav izrešetan, ali ga srećom nijedan metak nije ni okrznuo.

Nakon rata radio kao službenik u Vakufskom povjerenstvu, Vakufskoj direkciji u Sarajevu, te u Gazi Husrev – begovoj biblioteci gdje je uradio veliki broj kataloških jedinica za orijentalne rukopise.

Sjećam se da mi je otac jednom pričao kako je bio veliki zaljubljenik filmske umjetnosti. Otac je govorio kako je imao običaj čuvati karte od kino projekcija, pa bi još s druge strane ukratko napisao sadržaj i još ponešto o filmu. Oh, kako bih to volio vidjeti.

Nakon odlaska u penziju hafiz  Hadžimulić radi kao imam u nekoliko sarajevskih džamija i, najzad, kao imam  Careve džamije. U njoj je nekad 1994-e godine održao i svoju hiljaditu hutbu.

Pored toga Hafiz Hadžimulić godinama je učio i predvodio ramazanske mukabele u više sarajevskih džamija.Bio je poznat po tome što je mukabele klanjao hatmom – učeći kompletan Kur’an. Kao muhafiz izveo je 16 hafiza.

Uz šejha Fejzulaha efendiju Hadžibajrića bio je i jedan od najboljih poznavaca i tumača Mesnevije Dželaludina Rumija.

Među sarajevskim muslimanima posebno će se pamtiti po tome što je bio jedan od tri grupe hafiza koji su u različitim historijskim periodima (1941,1943 i 1991.) učili Kur’an hodajući oko Sarajeva.Gostujući u Dnevniku Senada Hadzifejzovića tim povodom je rekao:’ I vjerujete da je ovaj grad sačuvan samo hurmetom Kurana…sa jednim drugom obišao sam čitavo Sarajevo. Učeći Kur’an, pošli smo od Alipašine džamije, pa onda preko Koševa, preko Bara, preko Hrastova, preko Sedrenika, preko Zmajevca spustili se na Obhodžu do podne..tu smo klanjali i za toga nastavili idući na Trebevic učeći…Jedan je učio, drugi je pratio da ga ko ne bi pomeo…i preko Trebevica sišli smo opet tamo do Magribije i do Alipašine džamije…Tu smo završili krug…I vjerujete Allah je Svemoćan …ta linija koju smo mi učili sačuvala je Sarajevo…neka znaju stanovnici da uživaju u Kuranu’….

Hadži – hafiz Halid – efendija Hadžimulić u očima njegovih poznavalaca bio je  oličenje čestitosti, plemenitosti, dobrote i iskrenog vjernika, te najveći duhovni islamski autoritet  Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine.

Dženaza namaz hadži hafizu Hadžimuliću klanjat će se sutra iza ikindije ispred Begove dzamije. Imamit će ce reis Cerić, a ukop će se obaviti u haremu Bakr babine džamije na Atmejdanu.

Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close