svijet

SAD proširuje drakonske kazne protiv ruskog djela cjevovoda Sjeverni tok 2

Nermin N.

Američki Zastupnički dom odobrio je u utorak Amandman na Zakon o nacionalnom odobrenju za obranu, koji predviđa uvođenje novih sankcija tvrtkama koje su uključene u izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2.

Ovaj potez dolazi usprkos izjavi potpredsjednika Europske komisije Josepa Borrella, koja je nastala prošli tjedan i koja glasi da se Europska unija protivi nametanju sankcija od strane trećih zemalja protiv „europskih tvrtki koje obavljaju legitimno poslovanje“.

Osvrćući se na projekt Sjeverni tok 2, Borrell je izrazio zabrinutost zbog eventualnih učinaka sve većih prijetnja sankcijama od strane Washingtona prema europskim tvrtkama i interesima. Izjava je uslijedila nakon što je američki državni tajnik Mike Pompeo najavio planove SAD-a za sankcioniranje firmi koje rade na Sjevernom toku 2, prema Zakonu o sankcioniranju protivnika američkih interesa kroz zakonski akt (CAATSA).

Službena Moskva odbacila je nove sankcije i rekla da se radi o obliku “političkog pritiska”, usmjerenog na “osiguranje nepoštene konkurencije”. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova, Maria Zakharova izjavila je: “To je pokazatelj slabosti američkog sustava. Osim taktike ”željezne šake”, oni nemaju niti jedan zapravo učinkovit alat”.

Prošlog mjeseca američki su senatori uveli nove retroaktivne sankcije usmjerene na Sjeverni tok 2. One proširuju opseg kazni izrečenih svim kompanijama koje pružaju certifikaciju, osiguranje i lučke olakšice za plovila koja postavljaju cijevi i koja su na bilo koji način povezana s projektom.

Projekt Sjeverni tok 2, namijenjen isporuci ruskog prirodnog plina u Europu, zaustavljen je krajem 2019. Tada je švicarsko-nizozemska tvrtka za polaganje cijevi Allseas povukla svoja plovila s tog područja, navodeći kao razloge povlačenja sankcija koje su nametnule SAD, zbog čega je Rusija bila prisiljena sama dovršiti projekt.

Osim ruskog energetskog diva Gazproma, u izgradnji Sjevernog toka 2 uključeno je i pet europskih kompanija. To su francuski Engie, austrijski OMV, britansko-nizozemska kompanija Royal Dutch Shell, kao i njemački Uniper i Wintershall.

Kada bude dovršen, plinovod će moći slati do 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje, iz Rusije u Njemačku, čime će udvostručiti kapacitet postojeće mreže Sjeverni tok.

SAD su se dugo protivile Sjevernom toku 2, tvrdeći da će on Moskvi pružiti politički utjecaj na Europu, kroz povećanje ovisnosti Europe o ruskom plinu. Washington aktivno lobira kod europskih zemalja da kupuju američki zemni plin, da se oslanjaju na ruski plinovod. SAD svoj plin nazivaju ”plinom slobode”.

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close