politika

SAD gube tehnološki rat protiv Kine

Novo izvješće Američke banke otkrilo je da je Kina potrošila znatno više od SAD-a na tehnologiju obnovljivih izvora energije, istovremeno postajući monopolistom prijeko potrebnih materijala koji se mogu dobiti samo od rijetkih zemalja, a koji su često potrebni za izgradnju čistih energetskih sustava.

Godinama su SAD i Kina vodile borbe oko tehnologije, trgovine i tržišta kapitala. Napetosti između vodećih svjetskih ekonomija dosegle su vrhunac tijekom mandata bivšeg predsjednika Trumpa, što je dovelo do nametanja novih carina i trgovinskih ograničenja. Ali sada će zbog novog otkrića Washington ponovno imati nove razloge za brigu: Kina je potrošila znatno više novca od Sjedinjenih Američkih Država u istraživanju i na razvoju obnovljivih izvora energije.

Prema podacima BNEF-a, koje je Bank of America citirala u nedavnom izvješću, za svaki dolar kojeg su SAD potrošile na istraživanje obnovljivih izvora energije između 2010. i 2020. godine, Kina je potrošila dva, što je čini vodećim ulagačem u obnovljive izvore energije u svijetu. BofA tvrdi da se u ovom novom klimatskom ratu Kina nada da će ostvariti prednost i u vezi opskrbnih lanaca, usprkos trgovinskim carinama povezanim s ugljikom i proizvodnim politikama usmjerenim na domaće tržište.

SVJETSKA NADMOĆ

Prema BofA-i, ne radi se samo o potrebi za ublažavanjem učinka klimatskih promjena. Najveći motivacijski čimbenik zapravo je sasvim drugačiji: postizanje energetske neovisnosti i svjetske nadmoći.

“Nije stvar samo u spašavanju planeta. Vjerujemo da klimatske strategije nude prolaz prema svjetskoj nadmoći, jer ovdje je u igri mnogo više: ekonomski utjecaj klime mogao bi doseći 69 bilijuna američkih dolara ovog stoljeća, a ulaganja u energetsku tranziciju trebala bi porasti na četiri bilijuna američkih dolara godišnje. Energetska neovisnost i kontrola lanca opskrbe također su ugroženi geopolitičkom ravnotežom snaga, koja je također povezana s vrhuncima nafte u 2030.”

Prema Harryju Broadmanu, izvršnom direktoru i predsjedniku tržišta u nastajanju i praksi CFIUS-a u Berkeley Research Group: „Zaista smo dobro prošli među demokratskim zemljama koje surađuju u ulaganju i trgovini, ali odradili smo izvanredno loš posao u istraživanju i razvoju. Ovdje je Kina iskreno velika konkurencija i potencijalno velika ekonomska i možda geopolitička prijetnja“, rekao je.

ENERGETSKA NEOVISNOST

Od dana predsjednika Jimmyja Cartera i naftne krize 1970-ih, Sjedinjene Države neumorno slijede utopiju energetske neovisnosti. No ustrajne naftne krize, ozbiljni šokovi u pogledu cijena nafte i svjetski pomak prema čistoj energiji jasno su pokazali da Washington nikada neće postići istinsku energetsku neovisnost, oslanjanjem isključivo na fosilna goriva.

Zapravo, većina Amerikanaca vjeruje da bi se vlada trebala “…usredotočiti na razvoj alternativnih izvora energije u odnosu na širenje izvora fosilnih goriva” u pokušaju ublažavanja klimatskih promjena.

No kako prelazak na čistu i obnovljivu energiju dobiva ozbiljan zamah, Sjedinjene Države suočene su s još jednom zagonetkom: gotovo u potpunosti ovise o Kini zbog minerala koji su potrebni za izgradnju čistih energetskih sustava.

Kina posjeduje monopol s rijetkim zemnim metalima. Točnije, Kina izvozi oko 80 % elemenata rijetkih zemnih metala (REE), koje Sjedinjene Države koriste za proizvodnju solarnih panela, vjetrenjača, baterija na električne automobile, pametnih telefona, računala, nacionalnih obrambenih sustava, medicinske opreme, pa čak i u pogledu tehnologije prerade naftnih derivata i plina.

Ta činjenica zemlju ostavlja u posebno nesigurnom položaju, posebno zbog nastavljajućih trgovinskih napetosti između dviju nacija. Doista, bio je potreban samo običan posjet opskurne tvornice kineskog predsjednika Xija u jeku trgovinskog rata prošle godine kako bi se podigla buka oko toga da bi Peking mogao prekinuti isporuku kritičnih materijala u SAD, čime bi potencijalno osakatio velike dijelove industrije.

Nadalje, SAD će početi osjećati vrlo jasno gušenje u pogledu industrije zahvaljujući Bidenovom Zelenom dogovoru.

OVISNOST O KINI

Rijetki zemni metali, poznati i kao “vitamini kemije,” skupina su elemenata koji se koriste u proizvodnji širokog spektra opreme u malim količinama, radi proizvodnje ključnih elemenata. Ti se minerali intenzivno koriste u pametnim telefonima, baterijama, turbinama, laserima, elektromagnetskim puškama, raketama, naprednim senzorima oružja, nevidljivoj tehnologiji i tehnologiji ometanja. Na primjer, lantan se koristi u rasvjetnoj opremi i lećama fotoaparata; neodim u hibridnim vozilima; prazeodim u zrakoplovnim motorima; europij u nuklearnim reaktorima i gadolinij u MRI-ima i X-zrakama. Rafinerije nafte također koriste katalizatore rijetkih zemnih elemenata za preradu sirove nafte u benzin i mlazno gorivo.

Kina je tijekom posljednjeg desetljeća proizvela više od 90 % svjetske opskrbe tim kritičnim elementima, iako je njezin udio prošle godine pao na 71,4 %.

2018. godine američka geološka služba identificirala je 35 minerala kritičnih za gospodarstvo i nacionalnu sigurnost zemlje. Amerika je uvelike ovisna o uvozu ovih minerala, jer proizvodi manje od desetine svjetske zalihe i uvozi upola manje od svoje potrošnje. Ovo jasno pokazuje američku ”glad” za elementima rijetkih zemnih metala.

Kineska će se dominacija u budućnosti vjerojatno samo povećavati. Očekuje se da će se svjetska REE industrija gotovo udvostručiti, sa 8,1 milijarde dolara, koliko je iznosila u 2018., na 14,4 milijarde u 2025. godini. U isto vrijeme potražnja za električnim vozilima, mikročipovima i pametnim telefonima raste više nego ikada ranije. Biden je predvidio ovakav divlji rast i obvezao se da će do 2030. instalirati 500.000 novih EV punionica, uz trenutno 26.000 koliko ih SAD posjeduju.

POBJEĐIVANJE KINE U NJEZINOJ IGRI

No, kineska kontrola REE ne mora nužno biti ”as u ruci Pekinga,” kako je svojedobno tvrdio Global Times. Suprotno tome, SAD je zapravo u snažnoj prilici onemogućivanja daljnje kineske kontrole nad industrijom, ali isto tako ima i mogućnost za kretanje prema neovisnosti o rijetkim zemnim metalima.

Biden jasno prepoznaje ovaj izazov i priliku i obvezao se podržati dodatno istraživanje litija, bakra, nikla i rijetkih zemnih metala, među ostalim mineralima, kako bi osigurao domaće izvore minerala potrebne za solarne panele, vjetro-agregate i električna vozila.

Zapravo, vlada Sjedinjenih Država pojačava napore na proširenju domaćih istraživanja i razvoja minerala.

Na primjer, dvostranački Zakon o povratu američkih rijetkih zemnih metala, (RARE) koji je u Domu uveden u rujnu, nudi sveobuhvatan okvir poreznih poticaja za poticanje većih ulaganja u rudarstvo i proizvodnju REE sa sjedištem u SAD-u. U međuvremenu, deseci tvrtki i startupova, od Aljaske do Teksasa, napreduju u razvoju rudarstva, a nalazište u Koloradu uskoro će postati prvo nekinesko postrojenje za preradu ruda rijetkih zemnih metala.

Ni SAD-u ne nedostaju resursi REE. Na primjer, planina u Wyomingu nazvana Bear Lodge ili ”Dom medvjeda” sadrži oko 18 milijuna tona REE, što je dovoljno za opskrbu zemlje godinama.

No ako bi došlo dododatnih problema i ako Peking iznenada zabrani izvoz REE u Sjedinjene Države, Amerika bi se mogla suprotstaviti izgradnjom novog lanca opskrbe izvan Kine, baš kao što je to učinio Japan kad je zemlju pogodila slična sudbina prije deset godina. Osim toga, SAD jednostavno mogu poboljšati sustave recikliranja.

Trenutno se samo oko 1 % REE reciklira iz krajnjih proizvoda na završetku njihovog životnog ciklusa. Ipak, potencijal recikliranja rijetkih zemnih metala je enorman.

Članak iz 2013. kaže da bi jednostavno povećanje brzine sakupljanja baterija, žarulja i magneta moglo poboljšati postotak recikliranja REE s jednog posto na oko 20 do 40 %. To bi iznosilo do 5 % svjetske proizvodnje rudnika REE (rijetkih zemnih metala), ili gotovo polovicu godišnje američke opskrbe rudnicima. Ali mogli bismo i bolje. Kao što je Simon Jowitt, docent na Odjelu za geo-znanost UNLV-a, rekao za Ars Technica, moglo bi se reciklirati daleko više od 40 % REE-a, ali to ovisi o mogućnosti i postotku usvajanja tehnologija poput EV-a. Jer iskreno, načini recikliranja rijetkih zemnih metala nisu baš šetnja parkom.

Razne vrste elektroničkih uređaja, koji se sada recikliraju, ne bi nužno sadržavale dovoljno rijetkih zemnih metalaili ih ne bi sadržavalo u pravim omjerima da bi takvo recikliranje tih elemenata bilo isplativo. U mnogim slučajevima proizvođači obično nisu odgovorni za vođenje postupaka recikliranja, što znači da možda nisu upoznati s komponentama koje neki uređaj sadrži u sebi.

Ovdje američka REE industrija mora malo ”posuditi” iz Europe. Organizacija Europske Unije pod nazivom Otpad od električne i elektroničke opreme WEEE, zahtijeva od proizvođača elektroničkih uređaja ne samo da financiraju ili vrše recikliranje tih uređaja, nego da i sami prodavači nude besplatno prikupljanje e-otpada. No u konačnici, sve bi se moglo svesti na političku voljuili njezin nedostatak.

Proces izdavanja dozvola u SAD-u smiješno je dug i može potrajati i do tri desetljeća, u usporedbi sa samo dvije godine, koliko je potrebno u zemljama poput Australije i Kanade. Navigacija regulatornim minskim poljem, lokalnim, državnim i saveznim pravilima guši i usporava američke rudarske tvrtke, u usporedbi s njihovim kineskim konkurentima.

No s obzirom na nedavne dvostranačke poteze u industriji, nadamo se da zakonodavci mogu gledati dalje od stranačke pripadnosti te da mogu osmisliti zaobilazno rješenje.

Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close