politika

RUSKO-KINESKI SALTO MORTALE: Zašto je propao pokušaj zatvaranja ureda OHR-a u Vijeću sigurnosti UN-a?

Dan nakon što je Savjet bezbjednosti UN-a odbacio rezoluciju Rusije i Kine o ukidanju OHR-a u BiH, visoki predstavnik nametnuo je izmjene Krivičnog zakona. Koja je bila svrha prijedloga ukidanja OHR-a?

Ne smiruju se reakcije na posljednju odluku visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka kojom je nametnuo izmjene Krivičnog zakona dopunama, koje se odnose na zabranu negiranja genocida. Osude stižu i iz političkog vrha Srbije, a iz Republike Srpske (RS) se najavljuje posebna sjednica entitetskog parlamenta, kako bi se zauzeo stav o ovom pitanju. Ide se i do najava o mogućoj samostalnosti RS, ukoliko se odluka ne povuče.

A posljednja odluka koju je OHR nametnuo je iz 2014. godine, što je u međuvremenu dalo vjetar u leđa srpskim političarima da vrše pritisak za ukidanje kancelarije visokog predstavnika, kako bi se, tvrde, sva pitanja u zemlji, 30 godina nakon rata, počela rješavati unutrašnjim dogovorom političara, a ne nametanjem sa strane.

Rusko – kineski salto mortale

U tom pravcu su prije dva dana otišle Rusija i Kina u Savjetu bezbjednosti UN-a, gdje su predložili rezoluciju u kojoj se traži ukidanje OHR-a u narednih godinu dana. Rezolucija je odbijena. Rusija i Kina su glasale za, ostali predstavnici bili su suzdržani. U rezoluciji se navodi da „s obzirom na napredak koji je BiH postigla, ovlaštenja data visokom predstavniku više nisu potrebna”. Podržava se i imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika ali do 31. jula naredne godine, kada se predviđa zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika.

Rezoluciju su podržali samo Rusija i Kina, od čijih su predstavnika ostale članice pozvane „da ne prave dalje destruktivne korake“.
“Žalimo što Savjet bezbjednosti nije usvojio rezoluciju i što nije ovjerio kandidaturu Schmidta čime je ugrozio legitimitet njegovog postavljanja”, rekao je predstavnik Rusje, Dimitrij Poljanski.

Uslovi za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika sadržani su u 5+2 uslova, postavljenih prije više od deset godina. S obzirom na stavove ostalih predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN, očigledno je da postoje različiti pogledi o napretku BiH za ovih 30 godina, kaže analtičarka Tanja Topić. Zašto se uopšte pokretala ova priča u ovom trenutku, kada je rezultat bio više nego očekivan?

OHR ostaje

„Mislim da je poruka međunarodne zajednice vrlo jasna: OHR ostaje i dalje u BiH uprkos protivljenju dijela domaćih političara kao i uprkos stavu Rusije koji se mijenjao od izričitog protivljenja ostanku OHR-a, do prihvatanja novog visokog predstavnika. Istina, uz prijedlog vremenskog ograničenja. Sem galame, nije uložen veto i stvar je više nego jasna o kakvim se pozicijama radi“, kaže Topić.

A o kakvim se pozicijama radi, govori i ruska reakcija na posljednju odluku visokog predstavnika u BiH, o izmjenama Krivičnog zakona BiH. Predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova u komentaru navodi da je Rusija duboko uznemirana „grubim i apsolutno neprihvatljivim miješanjem odlazećeg visokog predstavnika u BiH u unutrašnja pitanja ove suverene zemlje”.

Zaharova dalje navodi da Inzkov čin doživljava kao otvoreni napad na suverenitet BiH.
Ruska reakcija nakon Inzkove odluke i priča o rezoluciji, koja je zajedno sa Kinom predložena u Savjetu bezbjednosti (SB), nisu istog intenziteta, smatraju analitičari. Reakcija nakon odluke Inzka, ako se porede zahtjevi u SB UN, trebala bi da oslikava neke konkretnije stavove, osim deklarativne osude, koja u praksi ne znači ništa.

„Očigledno da Kina i Rusija preuzimaju aktivniju ulogu na međunarodnom polju, čak i u onom dijelu gdje to ranije nije bio slučaj, gdje su se oni držali samo svojih interesa. A sada se drže i interesa svojih saveznika. S tim da se mora istaći da je Rusija imala izraženu i značajnu ulogu kada je u pitanju zaštita srpskih interesa“, kaže politolog Vojislav Savić, navodeći da s obzirom na suzdržanost ostalih članica SB UN-a, ništa više nije isključeno, pa čak ni razmišljanje svih da je vrijeme za ukidanje OHR-a.

Sada već famozna 5+2 uslova za zatvaranje OHR-a odnose se pored ostalog, na raspodjelu imovine između nižih nivoa vlasti i države, pitanje vojne imovine, sprovođenje konačne odluke za Brčko, fiskalnu održivost i vadavinu prava.

Tanja Topić kaže, da je u ovakvim uslovima šteta što je moralo doći do nametanja izmjena Krivičnog zakona BiH, i što nije postojala zrelost kod domaćih političara da sami pokažu nulti stepen tolerancije prema ratnim zločinima.

„U tumačenju Inzkovog postupka se mnogo toga politizuje i opasno izvrću teze”, tvrdi ona i dodaje da “on nije nametnuo zakon, nije jedan narod proglasio genocidnim, jer se negiranje genocida odnosi na sve pojedince bez obzira kojem narodu pripadaju”.

“Tako da će ovaj čin opet uzdrmati nacionalna osjećanja, podići političku temperaturu, vratiti u arenu scenarije poput referenduma, istina u blažoj varijanti poput peticija, i ponuditi nam reprizu arsenala političkog i retoričkog oružja. Nažalost, neće doprinijeti pomirenju, jer je ono sa sadašnjim političkim retrogradnim akterima, nemoguće“, zaključuje Topić u razgovoru za “Deutsche Welle”.
Izvor

Show More

Leave a Reply

Back to top button