Analizavijesti

Rusi pali iz logistike

ĐURO KOZAR

Snabdijevanje ruske vojske oružjem, municijom, gorivom i hranom potpuno je zakazalo na ukrajinskom ratištu, što je primoralo agresora da mijenja taktiku

Penzionirani general Armije Bosne i Hercegovine Fikret Jakić (1934-2020), koji je 80-ih bio načelnik Saobraćajne uprave Generalštaba JNA, pričao mi je da je u oružanoj borbi bitan faktor logistika, tj. planiranje i do trupa prebacivanje naoružanja, municije, rezervnih dijelova, vojne opreme, hrane i goriva i ako se s tim kasni, ili ako to što treba uopće ne dođe, ishod ne može biti pozitivan. Njegove kolege, uglavnom artiljerci i tenkisti, uvijek su u prvi plan stavljali borbena sredstva, a na njegovo upozorenje da puška ne puca bez metaka, da je top “nijem” bez projektila, tenk u zastoju bez goriva, a borci bez hrane demotivirani, znali su reći – već ćemo se nekako snaći do opskrbe. Naravno, sve ovisi od toga koliko su jedinice udaljene od logističkih baza i koji će se transport koristiti da bi se na vrijeme stiglo na bojišnicu. Što je više kilometara koje treba preći, logistička učinkovitost može biti manja što utječe na tijek borbe.

ALARMANTNA SITUACIJA

”Amateri raspravljaju o taktici, profesionalci o logistici”, citat koji se pripisuje Napoleonu, najbolje opisuje situaciju u kojoj se sada nalazi ruska vojska u Ukrajini. U protekla dva mjeseca invazije logistika ruske armije potpuno je zakazala na ratištu, što je s jedne strane povećalo mogućnosti branitelja koji su koristili slabe strane napadača, a s druge primoralo agresora da mijenja taktiku. Statičnost na tlu Rusi nadoknađuju granatiranjem iz raketnih sistema i dalekometnih topova i na taj način ne samo što uništavaju ukrajinske vojne objekte, skladišta goriva i hrane nego su im sve više na meti civilni objekti i naseljena područja. Kao u svakom ratu, najviše stradaju civili, ali i borci na obje strane, s tim da se Rusi očito nisu nadali da će ih invazija koštati toliko života.

U Moskvi su, izgleda, pogrešno planirali ofanzivu kada su petog dana agresije prema Kijevu uputili konvoj tenkova i oklopnih transportera dug 27 kilometara koji je, zbog loše logistike, zastao, što je iznenadilo Ukrajince, pa dok su se oni snašli, kolona se prestrojila. Doduše, u to vrijeme oni još nisu imali američke protuoklopne rakete Javelin, pa su dobivši ih bolje reagirali na drugom dijelu ratišta. Naime, pojavili su se nevjerojatni snimci koji prikazuju posljedice zasjede ukrajinskih vojnika u koju je upao ruski konvoj oklopnih vozila koji je išao od Harkiva do Izjuma. Snimci koje su objavile ukrajinska snage prikazuju ostatke uništenih agresorskih oklopnih vozila.

Ukoliko u vijestima o nedostatku hrane i goriva ruske vojske u Ukrajini ima barem malo istine, situacija je alarmantna i pitanje je kako je do toga došlo. Ukrajina nije država na drugoj strani svijeta od Rusije pa da su potrebni dugi i komplicirani lanci nabave, koji uveliko usporavaju ratovanje na terenu. Manje od 500 kilometara iznosi udaljenost od Moskve do granice Ukrajine, preko autoceste M3. Od milionskog grada Voronježa u Rusiji do Harkiva u Ukrajini, koji je trenutno pod opsadom, tek je 336 kilometara ceste. Sve su to udaljenosti koje i stariji kamioni pređu za nekoliko sati i to ne bi trebalo predstavljati veliku logističku prepreku, a očito je da upravo logistika usporava vojsku Rusije u Ukrajini. Iz dana u dan se objavljuju snimci ruskih vojnika koji pitaju civile za hranu, mehanizacije koja stoji napuštena uz cestu i pljačke trgovina s hranom u osvojenim područjima.

POPRAVNI ISPIT

Većina analitičara pretpostavlja da je Putin planirao brzu pobjedu, neku vrstu ruskog blitz-kriega na Ukrajinu, da bi se taj plan obistinio, Kijev bi bio brzo osvojen, a legalna državna vlast brzo eliminirana. U toj situaciji logistika bi trebala funkcionirati u kratkom vremenu i biti jako učinkovita pošto je upravo logistika kod takvog načina ratovanja ključna. Taj pritisak na logistiku bi kratko trajao kad bi cijela operacija bila do 14 dana, ali se odužila. Postalo je jasno da taj plan propada nakon brze reakcije s ukrajinske strane. Rusi su se morali prebaciti na plan B i uspostaviti kontinuiranu i stabilnu logističku opskrbu svojih formacija. S obzirom na to da se istok Ukrajine i Kijev nalaze tik uz Rusiju i Bjelorusiju, to i nije trebao biti toliki problem, tako da sada logistici predstoji “popravni ispit” s neizvjesnim ishodom, jer snaga ukrajinske vojske, nakon dobijanja suvremenog naoružanja, nije ista kao na početku invazije.

Izvor

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Back to top button
%d bloggers like this: