zdravlje

Rat unutar EU oko AstraZeneca vakcine

EMA je već dva puta inzistirala - jednom prošle sedmice i jednom u utorak - da su svi rizici od cjepiva AstraZeneca daleko nadvladani prednostima i da nema razloga da se ona prestane koristiti.

Brutalni “bratoubilački rat” izbio je u Evropi zbog vakcinacija. Lideri država ovog bloka ukrstili su koplja i razmjenjuju ne baš diplomatski riječnik zbog odluke da zaustave upotrebu vakcina AstraZeneca.

Stella Kyriakides, komesarka za zdravstvo Evropske komisije, uputila je u utorak rijetke prijekore čelnicima EU, pozivajući ih da nastave koristiti i cjepiva AstraZenece kako bi zaštitili što veći broj ljudi u vrijeme kada se nazire treći val pandemije koronavirusa.

“Svaka doza je bitna”, rekla je na virtualnom samitu, ukazujući na 14 miliona cjepiva koja se u Evropi nisu koristila, uključujući 7,5 miliona doza AstraZeneca.

U međuvremenu je poljski premijer obećao da će i dalje provoditi cjepljenje, uprkos tome što je 19 zemalja koje su pauzirale svoju upotrebu, optužujući druge lidere da su “panično popustili” zbog krvnih ugrušaka.

U Njemačkoj se ministar zdravlja Jens Spahn suočava s pozivima da podnese ostavku zbog lošeg rješavanja krize, uključujući odluku o blokiranju vakcinisanjem s AstraZenecom, a Wolfgang Kubicki, čelnik Slobodarske stranke (FDP), optužuje ga za podrivanje povjerenja u cjepivo.

Stranka CDU Angele Merkel takođe je pala na najniži rejting od početka pandemije Covid u novoj danas objavljenoj anketi, jer je povjerenje javnosti u njeno upravljanje krizom nestalo.

Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, također pred izborima ove godine i novopostavljeni italijanski premijer Mario Draghi nagovijestili su skori preokret u AstraZeneci nakon što Evropska agencija za lijekove u četvrtak donese konačnu presudu.

Ali EMA je već dva puta inzistirala – jednom prošle sedmice i jednom u utorak – da su svi rizici od cjepiva AstraZeneca daleko nadvladani prednostima i da nema razloga da se ona prestane koristiti.

Italijanska uprava za lijekove jučer je priznala da je prestala koristiti Oxford-AstraZeneca  “politička” odluka, dok su u Njemačkoj najbliži saveznici Angele Merkel ustali protiv odluke o obustavi njegove upotrebe kada bukti pandemija širom te zemlje.

Berlinski zvaničnici jučer su branili taj potez, tvrdeći da se sedam slučajeva rijetke vrste zgrušavanja krvi dogodilo kod 1,6 miliona ljudi koji su primili ovu vrstu vakcine. Upozorili su da je to, ipak, veći broj od očekivanog. Njemačko Ministarstvo zdravstva ustvrdilo je da “ne bi bilo odgovorno nastaviti cijepiti bez istrage”.

Ali u znak haosa, Francuska i Italija sinoć su već dale znak da mogu napraviti zaokret – sugerirajući da bi mogle ponovo pokrenuti upotrebu vakcine, kada EMA sutra (četvrtak) donese konačnu presudu.

Poljska je jučer objavila da će nastaviti s korištenjem uboda AstraZeneca, optužujući druge države da su popustile pred ‘dezinformacijama’.

Šef kabineta premijera rekao je: ‘Većina zemalja koje su privremeno obustavile cijepljenje (AstraZeneca) prepustile su se panici izazvanoj medijskim informacijama o navodnim komplikacijama’.

Britanski regulatori, političari i naučnici drže da je vakcinacija – koja je već obuhvatila 11 miliona ljudi u toj zemlji – sigurna i da su sve veze sa krvnim ugrušcima čisto slučajne.

Švedska, Portugal i Litvanija postale su posljednje zemlje EU koje su jučer zaustavile upotrebu vakcine, uzevši ukupan broj onih koji su suspendirali ili ograničili upotrebu na 19.

Downing Street sugerirao je da su ove zemlje pogriješile što su prestale s vakcinacijom s Astra-Zeneca injekcijom i da bi Boris Johnson bio ‘savršeno sretan’ da i sam primi baš ovu vakcinu.

Uvjeravanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i EMA do sada nisu uspjela suzbiri rastuću krizu, jer su obje ove sedmice održale hitne sastanke.

EMA je potvrdila da istražuje otkako su zabrinutosti prvi put označene prošle sedmice, a puni nalazi trebali bi biti objavljeni sutra popodne (četvrtak).

Emer Cooke, izvršna direktorica EMA-e, rekla je u utorak na brifingu za novinare da trenutno nema indikacija da je cjepivo iz Oxforda uzrok krvnih ugrušaka koji se prijavljuju u vrlo rijetkim slučajevima.

„Trenutno želim naglasiti da nema naznaka da je vakcinacija uzrokovalo ova stanja.

Nisu se pojavili u kliničkim ispitivanjima i nisu navedeni kao poznati popratni događaji s ovovm vakcinom.

U kliničkim ispitivanjima i kod vakcinisanih, ali i ljudi koji su primili placebo pokazali su vrlo mali broj razvoja krvnih ugrušaka.

Čini se da broj trombembolijskih događaja kod vakcinisanih ljudi nije veći od onog viđenog u općoj populaciji“ rekla je direktorica EMA-e

Kyriakides, pak, pozvala je države da ponovo počnu štititi građane dajući im vakcine.

Govoreći nakon virtuelnog sastanka ministara zdravlja EU u Briselu, ona je izjavila: „Čak i uz ogromne i za žaljenje izazove oko proizvodnih kapaciteta i isporuka, postoje izvještaji o neiskorištenim rezervama cjepiva širom Evropske unije.

Trenutno vidimo da se proporcije raspoloživih doza cjepiva raspoređuju u rasponu od 50 do 100 posto u državama članicama.

„Svaka doza je bitna i svaka doza pruža zaštitni štit našim zdravstvenim radnicima, našim starijim osobama ili našim ranjivim grupama“, naglasila je.

Vlade EU do sada su koristile samo 48 miliona doza od 62,2 miliona do sada isporučenih.

Gotovo 15 miliona tih doza isporučio je britanski gigant za lijekove, AstraZeneca, sa više od 7,5 miliona neiskorištenih cjepiva koja sada čekaju u hladnjacima.

Njemački nacionalni centar za bolesti upozorio je da je zemlja sada u rukama trećeg vala i da se suočava s eksponencijalnim porastom slučajeva, zbog kojih bi mogla srušiti prethodne rekorde u roku od nekoliko sedmica.

Kriza je navela najbližeg saveznika Angele Merkel, bavarskog regionalnog lidera, Markusa Sodera, da razbije redove, rekavši na njemačkoj televiziji da će vakcinu uzeti odmah.

Kancelarku su optužili i da “nije imali jasnu politiku” od strane njenih glavnih koalicijskih partnera, socijaldemokrata (SPD), koji su pozvali Jensa Spahna, ministra zdravlja, da podnese ostavku.

Kako se sukob zaoštravao, njemačko Ministarstvo zdravlja pokušalo je opravdati svoju odluku objavljivanjem dodatnih detalja o slučajevima koji su doveli do te odluke.

Otkrilo se da je bilo sedam slučajeva cerebralne venske tromboze (CVT), rijetke vrste krvnog ugruška, od kojih su tri bila smrtna, od ukupno 1,6 miliona ljudi koji su do sada primili vakcinu.

Podaci regulatora Agencije za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA) u Velikoj Britaniji također su pokazali da je više ljudi prijavilo krvne ugruške nakon što je dobilo Pfizerovu vakcinu nego onu iz Oxforda. A vakcinacija s Pfizerom nigdje nije suspendirana.

WHO je jučer popodne objavio izjavu u kojoj kaže da je bilo izvještaja o ugrušcima kod “vrlo malo ljudi”, ali “postoji nekoliko aspekata ovih slučajeva koji zahtijevaju pažljivu procjenu, uključujući starost pacijenata, kliničke karakteristike i ozbiljnost stanja”.

Ranije je generalni direktor talijanske uprave za lijekove, Nicola Magrini, rekao za talijanske dnevne novine la Repubblica da je odluka nekih evropskih zemalja da obustave uvođenje bila “politička”.

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close