politika

“Primili smo mnogo vjerodostojnih dojava o nasilju hrvatske policije”

Ljudska prava treba poštovati, bilo da su ti ljudi izbjeglice ili ne, njih se ne smije maltretirati, rekla je Gillian Triggs iz UNHCR-a, govoreći o nasilju hrvatske policije na granici

Mnogo je “vjerodostojnih dojava” o nasilnom postupanju nekih graničnih policajaca prema izbjeglicama i migrantima na hrvatskoj granici, rekla je dužnosnica Ujedinjenih naroda Gillian Triggs za Hinu i pozvala hrvatsku vladu da ojača sistem azila kako bi mogla procijeniti koji su među njima ljudi u potrebi za međunarodnom zaštitom.

Nakon boravka u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, šefica međunarodne zaštite u UN-ovom visokom povjereništvu za izbjeglice (UNHCR), govorila je u intervjuu novinarki Renati Tomašević Virovec o nasilnom postupanju nezavisnog tijela odgovori na brojne dojave.

“Primili smo mnogo, mnogo vrlo vjerodostojnih dojava” o nasilnom postupanju nekih graničnih policajaca prema ilegalnim migrantima, rekla je. Na nasilne postupke, tzv. pushbackove, na oduzimanje novca, mobitela, odjeće i premlaćivanje, upozoravaju nevladine i organizacije za zaštitu ljudskih prava, Vijeće Evrope i zapadni mediji pozivajući hrvatske vlasti na cjelovitu istragu i prekid takve prakse.

“Ljudska prava treba poštovati, bilo da su ti ljudi izbjeglice ili ne, njih se ne smije maltretirati”, rekla je Triggs za Hinu. Hrvatska policija i vlasti redovito odbacuju optužbe o nasilju prema migrantima i kažu da sve pritužbe istražuju. Izbjeglicama zatečenima u neregularnom prelasku granice ako žele podnijeti zahtjev za azil treba takav postupak i omogućiti, istaknula je. “Ojačajte sistem azila na granici kako biste mogli procijeniti tko je izbjeglica, a tko nije”, ključna je njena poruka vladi u Zagrebu koji je posjetila kako bi bolje upoznala funkcioniranje sistema za dodjelu azila. Hrvatske vlasti imaju pravo slati natrag migrante, a ne izbjeglice, no one moraju “imati priliku procijeniti kome je potrebna međunarodna zaštita, a kome ne”, rekla je Triggs. Zato pozdravlja uspostavu nezavisnog nacionalnog mehanizma za nadzor stanja na granici. “Čestitamo hrvatskoj Vladi na uspostavi mehanizma koji će se takvim dojavama baviti, nadzirati ih i istražiti”, rekla je. “Hrvatska je prva zemlja u EU koja je to učinila”, naglasila je o mehanizmu koji bi uskoro trebao biti operativan.

Proteklih mjeseci šefica međunarodne zaštite UNHCR-a posjetila je Cipar, Maltu i Grčku, a misiju procjene nastavit će u Italiji i Španiji i time obuhvatiti države oboda Evropske unije koje su zbog geografskog položaja posebno izložene mješovitim migracijskim kretanjima. Od velikog migrantskog vala 2015. države na vanjskim granicama EU-a snose golem teret koji blok ne uspijeva ravnomjerno rasporediti. EU je stoga sklopio Sporazum s Turskom o preseljenju sirijskih izbjeglica po članicama EU. Hrvatska je dosad primila njih 250 i obvezala se preseliti još stotinu. “Jednu takvu prekrasnu” sirijsku porodicu, koja je novi dom pronašla u Hrvatskoj, Triggs je imala prilike vidjeti i pozdravlja njihovu uspješnu integraciju.

Osim zadaće zaštite prava izbjeglica u zemljama u kojima su zatražili azil, UNHCR, koji ove godine slavi 70. godišnjicu osnutka, u svome mandatu ima i važnu ulogu u programima preseljenja izbjeglica iz zemalja koje najčešće primaju velik broj izbjeglica u druge koje su ih pristale primiti i pružiti im utočište. “Vrlo pozitivnim” Triggs ocjenjuje što Hrvatska, suočena s demografskim padom i iseljavanjem, razmatra uvesti redovite godišnje kvote za preseljenje, o čemu je razgovarala s državnom tajnicom u Ministarstvu unutrašnjih poslova Terezijom Gras. Pozdravlja i program školovanja stranaca u Hrvatskoj. S obzirom na potrebe za mladom radnom snagom, izbjeglice kojima je odobren azil treba ohrabriti da po isteku dvogodišnjeg procesa integracije koji osigurava vlada, ne odlaze na zapad jer Hrvatska je “divna zemlja za živjeti”, savjetuje Triggs. Nažalost, od desetak sirijskih porodica obuhvaćenih programom preseljenja u Sisku tek su dvije ostale u Hrvatskoj, a druge su iselile na zapad. “Boljim informiranjem tih ljudi moguće je uvjeriti ih da ostanu. Umjesto da Hrvatsku smatraju tranzitnom zemljom, ti će ljudi shvatiti da ovdje imaju mogućnosti”, rekla je o mladim obiteljima s djecom koja mogu dobiti solidno obrazovanje

Smatra da je hrvatski program integracije azilanata “odličan”, a pomoglo bi više učenja hrvatskog jezika, edukacije, programi osposobljavanja i slično. Primjer dobrog programa integracije je tromjesečno pripravništvo za izbjeglice u IKEA-i, razvijeno u saradnji s UNHCR-om, koje polaznicima osigurava potvrdu švedskog diva u opremanju doma o stečenom radnom iskustvu i pomaže im u pronalasku posla, između ostalog i u IKEA-i.

Za boravka u Hrvatskoj UNHCR-ova dužnosnica posjetila je i Petrinju gdje je upoznala porodicu kojoj je konačno riješeno stambeno pitanje, 26 godina nakon rata, u sklopu Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja (RPSZ) koji obuhvaća RH, BIH, Crnu Goru i Srbiju. Dosad su hrvatske vlasti osigurale stambene jedinice za nekih 360 porodica od predviđenih 411 u okviru RPSZ-a koji se finansra novcem EU-a i američke vlade u suradnji s državama partnerima te UNHCR-om i OESS-om kako bi se okončala regionalna raseljenost kroz održiva stambena rješenja i osigurao pristup pravima nekadašnjih izbjeglica, povratnika i interno raseljenih osoba.

U mandatu UNHCR-a je i status osoba bez državljanstva uključivo njih približno 3.000 u Hrvatskoj uglavnom romske nacionalnosti koji su se izjasnili kao ili bez državljanstva ili u riziku bez državljanstva na posljednjem popisu stanovništva, rekla je Triggs. Osim Zagreba gdje je posjetila Prihvatilište za tražitelje azila (popularno zvano “Porin”), putovala je i u Petrinju gdje je upoznala devetogodišnju djevojčicu bez državljanstva koja zbog nepostojanja OIB-a nije mogla dobiti svjedodžbu o završenom 1. razredu osnovne škole. Zbog niza birokratskih zapreka postupak rješavanja statusa osoba bez državljanstva je složen i Triggs pozdravlja što je Hrvatska potpisnica dviju UN-ovih konvencija o bezdržavljanstvu, a pohvale upućuje državnoj tajnici u MUP-u. “Jako je dobro upoznata s tom problematikom i posvećena njenom rješavanju”, rekla je o Gras čijim je kompetencijama impresionirana.

“UNHCR je spreman pružiti podršku vladi pri poduzimanju sljedećeg koraka, a to je uspostava postupka za utvrđivanje bezdržavljanskog statusa koji bi doveo do brzog i učinkovitog procesuiranja slučajeva poput onog djevojčice bez državljanstva”, rekla je Triggs. Slika našeg planeta sa stajališta raseljenih osoba nije ružičasta, ocijenila je u zaključku intervjua UNHCR-ova dužnosnica. Ranije, u prigodi Svjetskog dana izbjeglica 20. juna, ona je upozorila da je danas 82,4 milijuna prisilno raseljenih ljudi u svijetu što je više nego dvostruko više u protekom desetljeću. No taj broj u stvarnosti je daleko, daleko veći, naglasila je zatim u intervjuu koji je dala upravo na dan kada je NATO objavio kraj vojne misije u Afganistanu odakle ljudi ponovno bježe zbog sukoba između vladinih snaga i talibana. Ratovi i sukobi glavni su pokretači prisilnih migracija, a klimatske promjene bit će sve snažniji uzročnik prisilnog raseljavanja ljudi i povećavati nasilje zbog nedostatka resursa što već vidimo, primjerice, u području Sahela u Africi, rekla je.

COVID-19 “vrlo je, vrlo zabrinjavajuće” pitanje, rekla je Triggs i upozorila na ozbiljne ekonomske i socijalne posljedice pandemije. COVID je unazadio uspjehe ostvarene proteklih godina, primjerice u školovanju djevojčica što je pandemija zaustavila i mnoge djevojčice više se nikada neće vratiti u obrazovni sistem, rekla je. Pandemija je izbrisala radna mjesta, ostavila ljude bez prihoda, potaknula rast siromaštva i rast nasilja u obitelji. “COVID je uvelike unazadio ostvaren napredak i trebat će godine da se to ponovno izgradi”, rekla je. Dodala je da UNHCR surađuje sa Svjetskom bankom i regionalnim bankama kako bi se investiralo u zemlje da bi oporavile ekonomije i pomogle svim ranjivim osobama, ne samo izbjeglicama, da ponovno izgrade svoje živote.
Izvor

Show More

Leave a Reply

Back to top button