vijesti

Odjekuju sirene i eksplozije: Azerbajdžanska vojska jutros opet napala glavni grad Nagorno-Karabaha

Sirene su se oglasile oko 9:30 ujutro po mjesnom vremenu i odmah su odjeknule višestruke eksplozije.

Novi napadi, praćeni eksplozijama, potresli su u nedjelju Stepanakert, glavni grad Nagorno-Karabaha, armenske enklave u sastavu Azerbajdžana u kojem se armenski borci za neovisnost bore protiv azerbajdžanskih snaga.

Sirene su se oglasile oko 9:30 ujutro po mjesnom vremenu i odmah su odjeknule višestruke eksplozije.

Ministarstvo vanjskih poslova samoproglašene republike objavilo je da su ispaljeni projektili, prenosi novinska ruska agencija Interfax.
Zadnjih dana grad Stepanakert je bio često bombardiran pa je stanovništvo u skloništima. Noću sa subote na nedjelju grad je bez električne struje.

MVP navodi da su azerbajdžanske snage projektilima pogodile zgradu elektre.

Azerbajdžansko ministarstvo obrane objavilo je da “armenske snage raketiraju gradove Terter i Horadiz, a ispaljuju ih iz Khankendija, što je azerbajdžansko ime za Stepanakert.

“Azerbajdžanska vojska poduzela je mjere kojima će primjereno odgovoriti neprijatelju”, navodi se u priopćenju.

Svjetske sile pozivaju na prekid neprijateljstva između Azerbajdžana i Armenije od prošle nedjelje kad je ponovno izbio sukob za regiju koja formalno pripada dominantno muslimanskom Azerbajdžanu.

Nagorno Karabah se odcijepio od Azerbajdžana u ratu 1990/94. u kojem je poginulo 30.000 ljudi, ali u svijetu nije priznat kao neovisna republika.

Ponovno izbijanje “zamrznutog sukoba” koji je slijedio nakon raspada Sovjetskog Saveza izazvalo je zabrinutost za stabilnost južnog Kavkaza, područja kojim prolaze važni plinovodi i naftovodi. Također se strahuje od uvlačenja u sukob regionalnih sila – Rusije i Turske.

Nagorno Karabah je sastavni dio Azerbajdžana, ali njegovo stanovništvo je većinski armensko. Kad se Sovjetski Savez raspao osamdesetih,

Nagorno Karabah je glasao da se pripoji Armeniji – izazvavši rat koji je obustavljen primirjem 1994. godine.

Od tada, ta je enklava ostala dio Azerbajdžana, ali je kontroliraju etnički Armenci koje podržava vlada u Armeniji. Pregovori održavani tijekom desetljeća i uz posredovanje međunarodnih sila, nikad nisu uspjeli dovesti do mirovnog sporazuma.

Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close