svijet

Njemačko oružje Kosovu

Kosovska vojska prvenstveno je formirana da bude u funkciji civilne zaštite, ali nabavkom teškog naoružanja očito joj se mijenja namjena

ĐURO KOZAR

Informacija o tome da će Njemačka prodati topove, protivoklopna oruđa i tenkove leopard 2 Kosovu kod nekih u svijetu i regiji izazvala je iznenađenje, a kod nekih nije. Iznenađeni su oni koji podsjećaju da članice NATO-a ne smiju prodavati naoružanje nečlanicama, pogotovo ono teško, jer po Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, kosovske oružane snage mogu imati samo lako pješačko oružje. Nisu iznenađeni oni koji znaju da je republika Kosovo američko “čedo” kojem je dopušteno ono što drugima nije, a uzgred Nijemci su Prištini već prodali oružja i opreme u vrijednosti od 170 miliona eura. Njemačka je, inače, na četvrtom mjestu među najznačajnijim svjetskim izvoznicima oružja i vojne opreme.

Budući da je u toku obnovljeni politički dijalog Srbije i Kosova, neki analitičari smatraju da je najnovije naoružavanje kosovske vojske u funkciji jačanja pregovaračke pozicije kosovskih zvaničnika da bi se, i pored potpore moćnih mentora, i vlastitim snagama pariralo Beogradu. Kad se završi ustroj, vojska Kosova imaće dvije brigade – jednu za brzu reakciju s tri pješačka bataljona i drugu za operativnu potporu u kojoj je i puk civilne zaštite. To je ukupno pet hiljada vojnika i starješina. Na početku se radilo o organizaciji prvenstveno namijenjenoj zadaćama civilne zaštite, ali nakon pomenute narudžbe teškog naoružanja iz Njemačke, sada je posve druga priča. Naprimjer, za pomoć stanovništvu za vrijeme elementarnih nepogoda nije potrebno protivraketno oruđe, nego čamac za spašavanje ili vatrogasno vozilo.

Treba reći da Amerikanci na Kosovu imaju svoju najveću vojnu bazu na jugoistoku Europe Bondstil, smještenu između Gnjilana i Uroševca/Ferizaja. Njena gradnja počela je 1999, a završena za manje od tri godine. Baza ima ukupno 25 kilometara asfaltiranih saobraćajnica, 300 objekata, 11 tornjeva za osmatranje, opasana je zemljanim i prirodnim preprekama u dužini od 14 kilometara. Ranije je u Bondstilu bilo između 5.000 i 7.000 vojnika, ali se njihov broj znatno smanjio zbog poboljšanja opće sigurnosne situacije na Kosovu. Premda je trenutno nedovoljno iskorištena, geostrateški značaj baze je velik. Doduše, nema svoju pistu, već samo helikoptersku infrastrukturu, ali djeluje moćno i, po svemu sudeći, prvenstveno je izgrađena da bi se onemogućilo širenje ruskog utjecaja na Kosovo iz Srbije i sjevernog, većinski srpskog dijela Kosova.

Srbija nema razloga da se plaši

Republika Srbija, inače, nema razloga da se plaši ni Bondstila, a ni kosovske vojske, budući da je VS u posljednje vrijeme znatno pojačao svoje oklopnjake i sada ima četiri tenkovska i osam mehaniziranih bataljona sa 630 različitih oklopnih borbenih vozila. U okviru Komande kopnene vojske VS ima četiri pješačke, jednu artiljerijsku i dvije brigade specijalaca. Kod Bujanovca je za obuku izgrađena vojna baza Jug sa 66 objekata. To nije ni blizu Bondstila, ali služi svrsi i može smjestiti oko 2.500 ljudi. U Beogradu ističu da je to sve u funkciji jačanja odbrane (od koga?), a na Kosovu kažu da im vojska čuva državni suverenitet. Obje strane, dakle, imaju svoja objašnjenja.

Zbog očuvanja mira i sigurnosti u regiji, KFOR redovno razmjenjuje informacije sa predstavnicima Generalštaba VS-a i posebno prati kretanje VS-a u južnom dijelu Srbije. S druge strane, međunarodni faktor nadzire i ustroj kosovske vojske nastojeći da taj proces bude progresivan, transparentan i inkluzivan i, naravno, u bliskoj koordinaciji sa NATO-om. Poznato je da Savezničko zapovjedništvo zajedničkih snaga u Napulju nadgleda djelovanje KFOR-a i da mu daje instrukcije. Nadziranje operativnih sposobnosti potrebnih za ispunjenje zadaća NATO-a u odvraćanju, odbrani i upravljanju krizama – ključno je za uspjeh NATO-ovih misija.

Prilikom nedavnog boravka u Prištini zapovjednik NATO-ovih snaga u Napulju, admiral James Foggo susreo se i sa kosovskim ministrom odbrane Rustemom Berišom i zapovjednikom njihove vojske, generalmajorom Rahmanom Ramom, o čemu je data štura vijest. Albanski novinari u Prištini, oslanjajući se na dobro obaviještene krugove, pišu da je admiral očitao lekciju pomenutim dužnosnicima uputivši ih da, u okviru svojih nadležnosti, urade ono što se od njih traži i da svoje obaveze ne prebacuju na KFOR čiji je mandat utvrđen Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Izvor

 

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close