politika

Nedim Ademović: Ovo je borba za funkcionalnu državu

Nedim Ademović

Svjedočimo destruktivnoj politici Milorada Dodika , člana Predsjedništva BiH, negiranju države, državne imovine, uticajima izvana, „ulaganju“ naših susjeda i komšija u profitabilne kompanije, u izgradnju škola, hidroelektrana, aerodroma. Kako stati ukraj unutrašnjoj i vanjskoj destrukciji države?
Pravno gledajući, ja bih vam mogao veoma jednostavno odgovoriti. Sa jedne strane, oba nivoa vlasti – i državni i entitetski – imaju svoje nadležnosti nevezano za imovinskopravna ili svojinskopravna pitanja. Nekada nije baš jednostavno povući granicu tih nadležnosti, posebno kada imate ustavni tekst kao što je dejtonski ustav: pun opštih odredbi, koje se mogu tumačiti na različite načine.

Sa druge strane, kako nam je to Ustavni sud BiH prije desetak godina odlučio, a naknadno više puta potvrdio, kompletna državna imovina, koja uključuje i javna dobra, kao što su more, rijeke, šume, itd. pripada državi. To je odraz njene suverenosti i nezavisnosti. Stoga, svaki vanredni potez entiteta, koji podrazumijeva postupanje van onog redovnog i koji zadire u tzv. vlasnička prava države ili njene nadležnosti, podrazumijeva pravo države da se pita, te se entiteti moraju dogovarati sa državom. To je odraz kooperativnog federalizma koji se mora poštovati u svakoj složenoj državi.

Međutim, ti principu se ne poštuju, odluke Ustavnog suda BiH su za sada komad papira, država nema snage da se odupre destruktivnom djelovanju entiteta, pa i kantona.

Zašto je to tako?
Problem o kojem govorimo je višeslojan. Prije svega, dejtonska BiH je ranjiva i nedovršena država, a funkcioniše u veoma teškom periodu regionalnih odnosa. I na unutrašnjem i na vanjskom planu, mnogi subjekti pokušavaju da je dodatno oslabe, učine apsolutno nefunkcionalnom, dokažu njenu nemogućnost, a država nema unutrašnju snagu da se tome odupre. Državnici susjednih država defiluju bez protokola, dogovaraju projekte kako im padne napamet, zadiru u njena unutrašnja pitanja. Drugi, opet, u samoj državi, počev od samog predsjednika BiH, zagovaraju njen raspad, negiraju osnovne principe ustavnopravnog poretka. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je BiH mlada složena država, koja je nasilnim putem dobila novu monolitnu demografsku strukturu, a centralizovana republika pretvorila se preko noći u izrazito decentralizovan sistem. Znači, BiH nema tradiciju složene države i često javni dužnosnici ne posjeduju dovoljno znanja oko ustavnih pitanja, već postupaju kako im padne na pamet. To su sve šokovi i izazovi sa kojima se BiH susreće. Kada dodate, tome, činjenicu da društvo boluje od korupcije i tranzicijskih bolesti, jasno vam je da je u BiH sve moguće što u jednoj razvijenoj pravnoj i demokratskoj državi nije moguće.

Pretpostavljam da to mnogi znaju ili osjećaju da je to tako. Stoga, ovi zaključci nisu ništa novo. Važnije je pitanje kako tome stati ukraj, šta je rješenje. Mislim da zadugo neće biti velikog pomaka, nažalost. To je moja prognoza. Niti mi u BiH, niti međunarodna zajednica neće moći napraviti pomak. Mi smo nemoćni, a međunarodna zajednica ne želi više intervencionizam.

Ipak, ne treba odustati. To nije opcija. To je ono što bi negatori BiH htjeli. Rješenje je puni aktivizam probosanskih snaga na svim nivoima, a posebno djelovati na diplomatskom nivou, zagovarati podršku reformama u cilju jačanja funkcionalnosti države i društva, i boriti se i dalje na sudovima protiv neustavnih i nezakonitih odluka, čak i ako će ostati mrtvo slovo na papiru jedno vrijeme. Konačno, moramo jačati svoje patriotske kapacitete u svakom smislu riječi. Takav jedan proces, iako ne bi direktno zaustavio procese unutrašnje i vanjske destrukcije države, vremenom bi indirektno polučio rezultate.

Sve ovo što sam rekao nije pitanje centralizacije ili decentralizacije države. To je pogrešna teza koja se stalno nameće u javnom diskursu. Ovo je borba za funkcionalnu državu koja će biti ne samo formalno već i suštinski nezavisna, samostalna i suverena, uz puno ustavno pravo entiteta da dobiju svoju ulogu, kako je to dejtonski ustav propisao. To je borba za Ustav i ustavni poredak! Koliko smo mi, kao građani koji vole i priznaju ovu državu, svjesni toga, nisam baš siguran.
Izvor

Show More

Leave a Reply

Back to top button