Bosna i Hercegovinavijesti

Najhladnija rijeka na svijetu nalazi se u BiH, Neretvu se mora bolje zaštititi

Najhladnija rijeka na svijetu, iznenađujuće, nije blizu sjevernog ili južnog pola nego se nalazi u Bosni i Hercegovini.

Rijeka je nazvana Neretva, a teče kroz BiH i Hrvatsku. Izvor rijeke, poznat kao Gornja Neretva, najhladniji je dio rijeke. Čak i ljeti može biti hladno, i do 7 stepeni, objavio je naučni portal “Science Blurtit” iz Velike Britanije, prenijeli su mediji.

Analize vode 

Stručnjaci s portala “Science Blurtit” hladnoću Neretve objašnjavaju u njenom izvoru koji se nalazi ispod planine Jabuke, ogranka Zelengore, na nadmorskoj visini od 1227 metara. Osim što je poznat po tome što je tako hladan, poznat je i po svojoj jarko zelenoj boji. Unatoč boji, voda je sigurna za piće. Rijeka se koristi i za energiju, u blizini izvora nalaze se četiri elektrane i brane. To je čini vitalnom rijekom za one koji žive u zemljama kroz koje protječe – piše “Science Blurtit”.

Zaključak da se voda iz Neretve može piti treba se uzeti s velikom rezervom jer čistoća Neretve danas je iznimno niža nego što je nekada bila. Poznato je da danas mnoga ekološka udruženja iz Hercegovine vode bitku upravo protiv zagađenja Neretve.

Najveći problem su prerađivači koji otpadne proizvode puštaju u Neretvu. Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar obavijestila je javnost da je krajem jula izvršeno uzorkovanje površinske vode rijeke Neretve. Aktivnosti su poduzete prilikom zamućenja rijeke Neretve u području Konjica.

– Prema rezultatima analiza u svim uzorcima rijeke Neretve uzetim iznad mosta Orašje bio je prisutan povećan sadržaj teških metala bakra, cinka i nikla. Sve izmjerene vrijednosti su iznad standarda kvalitete okoliša za godišnji prosjek koncentracije parametara propisanih prilozima 6. i 7. Odluke o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uvjetima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda (Sl. novine FBiH 01/14) koji za bakar iznose 6,5 µg/l, za cink 80 µg/l i 20 µg/l za nikal – navode iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Ovi pokazatelji dovoljan su alarm da se apelira na sve koji mogu uticati na veću i bolju zaštitu Neretve.

Svjetski naučnici, poput ovih iz Velike Britanije, pišu o jedinstvenosti Neretve, mnogi turistički časopisi pišu o raftingu na Neretvi i kristalnoj boji vode, izvorištima koja su obišli…, pa je stoga od velike važnosti da se okoliš zaštiti i oko Neretve kao i samu rijeku. Zaštita okoliša je poziv svima te akcija koja kod svih u BiH mora biti prioritet. Rijeka

Neretva duga je 230 kilometara koja najvećim dijelom protječe kroz Bosnu i Hercegovinu (208 km), a manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km). Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne obale. Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine, ispod planine Jabuke. Neretva je bila poznata od grčkog razdoblja. Po njoj je ime dobila grčka kolonija Narenta koja se nalazila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice gdje je živjelo ilirsko pleme Narensi. Poznata je po smaragdnozelenoj boji, čistoj i u gornjem toku potpuno pitkoj vodi. Delta Neretve jedan je od rijetkih plodnih krajeva u Dalmaciji. Za vrijeme srednjovjekovne Bosne na Neretvi se nalazilo brodogradilište, na mjestu današnjeg Počitelja. Mnogi Neretvu nazivaju hercegovačkim Nilom. To je zato što je za Hercegovinu Neretva značajna kao Nil za Egipat.

Zaštita okoliša 

Plovna je do Metkovića, a za manje brodove i do Čapljine – iako nikad nije pokušano. Neretva je jedina kraška rijeka koja je uspjela svladati poniranje. Fauna Neretve i njenih pritoka jako je raznovrsna. Ima mnogo vodenih zmija, jegulja i pastrvki, prenosi dnevnik.ba. Bogat biljni i životinjski svijet Neretve treba sačuvati. Mnoga ekološka udruženja rade na tome da se upravo flora i fauna Neretve poboljšaju. Uz zaštitu i smanjenje zagađenja najhladnije rijeke na svijetu – Neretve, kako su je proglasili britanski naučnici, cilj svima u BiH treba biti i trajna zaštita okoliša, piše Večernji.ba

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Back to top button
%d bloggers like this: