vijesti

Nagorno-Karabah: Skoro 5.000 mrtvih u sukobu, kaže Putin

Na sastanku Međunarodnog diskusionog kluba Valday, kojem je prisustvovao putem videokonferencije, Putin je ocijenio situaciju u Nagorno-Karabahu, koja je pod armenskom okupacijom, i skrenuo pažnju na velike gubitke strana u sukobima u ovom regionu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je gotovo 5.000 ljudi ubijeno u borbama između Azerbejdžana i jermenskih snaga zbog sporne regije Nagorno-Karabah.

To je daleko više od broja poginulih koje su dale dvije strane.

Gospodin Putin rekao je da razgovara s dvije strane nekoliko puta dnevno i da neće zauzimati stranu u sukobu.

Rekao je da se Moskva ne slaže s Turskom – koja podržava Azerbejdžan – zbog sukoba.

Ruski predsjednik također je pozvao Sjedinjene Države da pomognu u traženju mira u regiji.

Armenija i Azerbejdžan međusobno su se optuživali za kršenje humanitarnog primirja u Nagorno-Karabahu.

Prošlog mjeseca rasplamsane su borbe oko teritorije koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali koju vode etnički Armenci.

Ovo je najgore nasilje u regiji otkako je šestogodišnji rat nad tom teritorijom završen prekidom vatre 1994. godine.

Šta je rekao Putin?

Rusija je u vojnom savezu s Jermenijom i ima vojnu bazu u zemlji. Ali takođe ima bliske veze sa Azerbejdžanom.

“Mnogo je žrtava s obje strane, više od 2.000 sa svake strane”, rekao je ruski predsjednik na televizijskom sastanku, dodajući da se taj broj “približio 5.000”.

To je daleko više od prethodnih procjena, s najnovijim službenim brojem smrtnih slučajeva ispod 1.000.

Navodeći da je Rusija oduvijek imala dobre odnose i sa Azerbejdžanom i sa Armenijom, Putin je izjavio da u Rusiji živi više od dva miliona Armenaca i približno dva miliona Azerbejdžanaca.

Istakao je da ti ljudi rade u Rusiji i svojim porodicama šalju milijarde dolara.

“Stoga su nam i Azerbejdžan i Armenija jednako vrijedni partneri. Smrt ljudi tamo je za nas velika tragedija”, rekao je Putin.

Međutim, kako je kazao, postoje neke tačke koje razdvajaju ove odnose.

“Na primjer, naša zajednička tačka s Armenijom je kršćanstvo. Ali imamo i razne odnose sa Azerbejdžanom u drugim aspektima. Želio bih naglasiti da je oko 15 posto stanovništva u Rusiji muslimani. U tom kontekstu, Azerbejdžan za nas nije strana zemlja”, dodao je Putin.

Upravne vlasti Nagorno-Karabaha izjavile su da je od 27. septembra život izgubilo 874 vojnog osoblja i 37 civila. Azerbejdžan kaže da je ubijen 61 azerbejdžanski civil, ali nije najavio vojne žrtve.

Gospodin Putin je dodao da je u “stalnoj” komunikaciji s jermenskim premijerom Nikolom Pašinjanom i azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim i da neće zauzimati stranu.

“Razgovaram s njima telefonom nekoliko puta dnevno,” rekao je.

Gospodin Putin rekao je da se ne slaže s Turskom oko sukoba, dodajući da turski predsjednik Tayyip Erdogan “može izgledati teško, ali je fleksibilan političar i pouzdan partner za Rusiju”.

Turska je obećala da će poslati vojnike i pružiti vojnu podršku Azerbejdžanu ako se to zatraži.

Ljudi u Šuši Nagorno-Karabaha
Ovo je najgore nasilje u regiji od 1994. godine

Gospodin Putin pozvao je i SAD da “rade ujedinjeno” s Rusijom kako bi okončale borbe.

Očekuje se da će razgovori između Armenije i Azerbejdžana biti održani u petak u Washingtonu, kada bi se američki državni sekretar Mike Pompeo trebao sastati s ministrima vanjskih poslova dviju zemalja.

SAD, Rusija i Francuska su supredsjedatelji medijacijske skupine OSCE-a u Minsku, koja je pozvala na prekid vatre.

Šta je najnovije u Nagorno-Karabahu?

Uprkos primirju postignutom uz Rusiju dogovorenom za vikend, borbe su nastavljene i stotine su poginule.

Azerbejdžan je u četvrtak izvijestio o borbama u nekoliko područja i optužio Jermeniju za ispaljivanje tri balističke rakete u Azerbejdžan. Jermenija je to porekla.

Jermenija je također izvijestila o borbama na više lokacija, dok su zvaničnici rekli da su grad Martuni i obližnja sela granatirani.

Armenski premijer rekao je da ne postoji diplomatsko rješenje “u ovoj fazi”.

1px prozirna linija

Nagorno-Karabah – ključne činjenice

  • Planinsko područje od oko 4.400 kvadratnih kilometara
  • Tradicionalno naseljeno kršćanskim Jermenima i muslimanskim Turcima
  • U sovjetsko doba postala je autonomna regija u sastavu Azerbejdžanske republike
  • Međunarodno priznato kao dio Azerbejdžana, ali većinu stanovništva čine etnički Armenci
  • Procjenjuje se da je milion ljudi raseljeno ratom 1988-1994, a oko 30 000 ubijeno
  • Separatističke snage zauzele su određeni teritorij oko enklave u Azerbejdžanu u ratu 1990-ih
  • Zastoj je uglavnom prevladao od prekida vatre 1994. godine
  • Turska otvoreno podržava Azerbejdžan
  • Rusija ima vojne baze u Jermeniji

 

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close