vijesti

Naftni putevi BiH: Dobijamo je iz Rusije, ali sve prerađujemo u zemljama regije

U protekla dva mjeseca cijene goriva u Bosni i Hercegovini dosegle su svoje historijske maksimume, prelazeći na nekim pumpama i iznos od 3,50 KM/l za dizel. Trenutno se cijene dizela kreću između 3,01 KM/l do 3,26 KM/l.

Visoke cijene goriva u proteklim mjesecima zadaju glavobolju građanima Bosne i Hercegovine. Incijativa da se ukidanjem akciza djeluje na snižavanje cijena je propala ili formalno rečeno usmjerena na odlučivanje po “normalnoj” proceduri koja može trajati mjesecima.

Sva količina nafte koja dolazi u Bosnu i Hercegovinu je sirova nafta porijeklom iz Rusije, tzv. Ural nafta. Kako u Bosni i Hercegovini ne postoji aktivna rafinerija nafte, u potpunosti smo ovisni o preradi nafte u Mađarskoj, Hrvatskoj i Srbiji te kupovini u Sloveniji koja ne posjeduje rafineriju ali vrši trgovinu naftom.

Zanimljivo je kako je rat u Ukrajini djelovao na cijenu nafte tipa Ural. Naime, uobičajna je nafta Ural bila par dolara jeftinija od nafte tipa Brent (nafta iz Sjevernog mora). Međutim, nedugo nakon što je počeka ruska agresija na Ukrajinu i ruska nafta postala sve manje poželjna ta razlika je narasla na oko 35 dolara po barelu. Tako je naprimjer 18. aprila 2022. godine cijena Brent nafte bila oko 109 dolara po barelu, a Ural oko 71 dolara po barelu.

Izvor: Neste.com
Izvor: Neste.com

U aprilu se generalno nastavio trend opadanja cijene Ural sirove nafte pa se ona u pojedinim momentima spuštala i ispod 70 dolara po barelu. U Oktobru 2021. prosječna cijena ove nafte po barelu je iznosila 81.5 dolara i tada smo litar dizela u FBiH plaćali oko 2.40 KM/l.

Ono što predstavlja problem za bosanskohercegovačko tržište naftom je to da ne postoje domaća postrojenja za preradu nafte, te ne postoje interne rezerve nafte. Naftni terminali u Živinicama imaju kapacitet da čuvaju količinu goriva koju Federacija Bosne i Hercegovine iskoristi za neka tri dana.

Izvori: Topoilnews.com
Izvori: Topoilnews.com

Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnim derivatima u Federaciji Bosne i Hercegovine za Klix.ba pojašnjava da je nemoguće očekivati da se samo na osnovu informacije da je pala cijena sirove nafte u toku par dana odjednom formira i cijena i na benzinskim pumpama kod nas.

“Rafinerijski ciklus traje dva mjeseca, nakon dva mjeseca ako je neko kupio naftu kad je bila jeftina i preradio je i prodao je nama onda možemo tek osjetit,” pojašnjava Bošković kako se formiraju cijene.

Imamo četiri dobavna pravca za naftu u Bosni i Hercegovini, Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju i Sloveniju koja nema rafineriju ali trguje naftom i od tih dobavljač zavisi cijena nafta.

“Potrebno je da trend padanja cijene nafte potraje 15 dana do mjesec da bi se osjetio kod nas na tržištu ali treba uzeti da rafinerijski ciklus traje najkraće od 45 dana do dva mjeseca,” tvrdi Bošković.

Bošković je zabrinut da li će Bosna i Hercegovina u sezoni biti sigurna sa naftom.

“Pitanje je da li će se zatvoriti Yanaf (naftovod) rafineriji Pančevo i ona će ako dođe do embarga prvo snadbjeti srpsko tržište pa šta ostane za Bosnu i Hercegovinu,” kaže predsjednik Udruženja prometnika naftnim derivatima.

Ukoliko bi prestao uvoz nafte iz rafinerije Pančevo, u Bosni i Hercegovini bi bilo za 35 posto manje nafte na tržištu.

Bošković kaže kako su tražili od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da ukinu carine od 11 posto koja postoji na eventualni uvoz nafte iz Nigerije, Saudijske Arabije, SAD-a. Međutim još uvijek nisu dobili nikakav odgovor na to.

“To bi omogućilo moćnim trgovcima da nađu alternativne pravce snadbjevanja u toj sezoni koja će biti jako neizvjesna jer ovisi od intenziteta rata u Ukrajini, intenziteta sankcija i kako će zemlje u regionu koje su dobavljači na to reagirati,” govori Bošković.

Skoro 50 posto cijene nafte u Bosni i Hercegovini čine razna porezna davanja i to može da bude način na koji vlast može da reguliše cijenu nafte.

Predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” TK Gordana Bulić kaže da smatraju da postoje zloupotrebe položaja distributera i da ih je oduvijek bilo.

“Mi smo nekoliko puta molili Ured za konkurenciju BiH da se preispita način za formiranje cijena nafte i naftnih derivata jer niej logično da su cijene kod svih distributera iste,” pojašnjava Bulić.

Prema njihovom mišljenju nije logično da se na pumpama imaju iste cijene te postoje sumnje da oni najjači dogovaraju cijene. Kako kaze Bulić nikada nisu dobili odgovor na ove pritužbe.

“Obično kad cijena nafte pada to ide sporo ali rast cijena nafte primjetimo vrlo brzo. I prije nego stigne nova količina nafte cijena nafte bude povećana. Zato smatramo da ni inspekcije nisu odradile najbolje taj posao,” rezolutna je Bulić.

Država generalno nema interes da utiče na snižavanje cijene nafte jer veće cijene znače i veći priliv sredstava od PDV-a u budžeta.

Izvor

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Back to top button
%d bloggers like this: