religija

MUSLIMANSKO ISKAZIVANJE VJERE U EVROPI DANAS

Kako univerzalizirati naše evropsko iskazivanje islama?

Enes Karić

Prošlost, treba pametno pamtiti i to činiti trijezne glave, jer ima posezanja za prošlošću koja donose nesreću. Abdulah Šarčević u jednoj od svojih knjiga govori o “neodgovornom posezanju za prošlošću’’. Napose muslimani danas, rekao bih diljem svijeta, posežu za prošlim stoljećima i autoritetima čijem je mišljenju istekao rok trajanja i danas ni u čemu ne mogu biti djelotvorni. Vratimo se govoru o sadašnjosti, nama valja živjeti upravo ovu sadašnjost i iz nje prigotovljavati budućnost. Sve ovo ističem s ciljem svraćanja pozornosti na činjenicu da iskazivanje nijedne vjere u Evropi i svijetu nije pod tako velikom prismotrom kao iskazivanje islama.

Danas nije lahko biti musliman ni u Parizu ni u Mekki, ni u Sarajevu ni u Los Angelesu. Ali, ponadajmo se, to je prolazno stanje duha ovog našeg doba u kojem moćni Zapad traži jednog dugoročnog strateškog neprijatelja. Kao vjera, islam nije “dogmatski’’ kompliciran. Samo Bog jeste Bog, ma šta da je On! Nema božanstva ispred ili uz Boga. Eto, to je, u najkraćem, islam. Ali, unatoč tome, posvuda su danas u svijetu debate o pitanju “koji i kakav islam’’ želimo. Jasno nam je da se time ne misli na ona temeljna vjerska načela islama, na “dogme’’ i “aksiome’’ te vjere. Misli se, prije svega, na utjecaj islama u društvu, na društvene aspekte te vjere. To jest, kakav islam i kakve muslimane želimo na ulicama Berlina, Londona, Pariza, Milana… U našem kontekstu bismo kazali: Kakvi to muslimani želimo biti, a da budemo i Evropljani?

Možemo li biti Evropljani a da ne ucvilimo islam? I tako dalje. Doista, u evropskoj literaturi o islamu danas, u raspravama koje su pisali i muslimani i nemuslimani, posvuda nalazimo to pitanje: “koji i kakav islam živjeti?’’ Posebno su muslimanske zajednice u Evropi i na Zapadu suočene sa svim konzekvencama tog pitanja.
Općenito uzev, u Evropi postoje tri vrste muslimana.

A) Tradicionalne, autohtone muslimanske zajednice i narodi kao što su Bošnjaci, Torbeži, Albanci, itd. B) Muslimanski useljenici i gastarbajteri kojih ima najviše iz Turske, Sjeverne Afrike, te Indije, Pakistana i Bangladeša. C) Evropski konvertiti u islam kao i muslimanska djeca rođena u Zapadnoj Evropi iz treće generacije, čiji je maternji jezik engleski, francuski, njemački, španski… (S tim u vezi kažimo da Bošnjaci moraju imati živ i budan interes za proučavanje današnjih muslimanskih zajednica u Evropi i njihovo iskazivanje islama. To je gotovo u istoj mjeri važno koliko i profiliranje našeg muslimanskog iskazivanja vjere u Bosni i na Balkanu, u onom što je Evropa na naš način!)
Nažalost, naša znanja o današnjim muslimanskim zajednicama u Evropi su skromna, nemamo niti jednog instituta koji bi imao barem dva ili tri specijalista za ova pitanja. Po najnovijim statističkim podacima,
objavljenim u Evropi, danas na ovom kontinentu živi blizu četrdeset miliona muslimana iz sve tri naprijed navedene grupacije. Malo o njima znademo, čak ih ne pratimo ni na razini obične novinske informacije.
Ali ono što se iz te literature zna o muslimanskim društvima i zajednicama u Evropi karakteriziraju sljedeće značajke:
– Nedostatak efikasne integracije muslimana u evropska i zapadna
društva,
– sporo uključivanje muslimana u javnu sferu života,
– mlitavo participiranje muslimana u političkom radu,
– tromo sudjelovanje u lokalnoj i nacionalnoj administraciji (ovdje smo već kod neugodnog pitanja predstavničke demokratije, tj. koga
će izabrani muslimani predstavljati, da li muslimane ili, općenito,
građane, itd.),
– neravnopravno učešće u školstvu (kao profesori, studenti, itd.),
– neadekvatna i neautentična zastupljenost u medijima,
– slabo razvijanje škola i kulturnih ustanova, itd.
Insistiranje na univerzalnim kulturnim premisama islama u Evropi Mislim da je danas najhitnija potreba muslimanskih naroda i muslimanskih zajednica na Zapadu da se potvrde i afirmiraju kao univerzalna
zajednica koja će islam tumačiti i iskazivati univerzalno. Tako će Evropa za muslimane biti probavljivija.
Na ravni muslimanskog iseljeništva u Zapadnoj Evropi, univerzalne kulturne premise islama znače, recimo, da bi “turske’’, “bangladeške’’, “bosanske’’, “marokanske’’ džamije trebalo da, kroz proces univerzaliziranja islama u Evropi, postanu džamije naprosto, ili evropske džamije, gdje se islam kulturološki iskazuje i očituje univerzalno. (Vidio sam, i to s radošću ističem, neke džamije na Zapadu gdje se hutba drži na dva ili tri jezika. To je dobar primjer univerzaliziranja jedne sekvence islamskog obreda). U civilizacijskom smislu to znači da univerzalniji obrasci islama na Zapadu imaju zadaću da vremenom istisnu lokalne i kulturološki neuspješno presađene obrasce koje sa sobom na Zapad donose muslimani  iz zemalja svoga porijekla, iz Indije, Pakistana, srednje Azije, Turske, sjeverne Afrike itd.
Mislim da je definiranje univerzalnih obrazaca islama na Zapadu danas jedna od najtežih zadaća čijem rješavanju i mi danas u Bosni moramo pripomoći. Jer, evropski muslimani nisu organizirani, niko ih
efikasno ne predstavlja na ravni vjerskog reprezentiranja. Dakako, kad god govorimo o univerzaliziranju naših kulturnih i civilizacijskih obrazaca islama, u cilju postizanja dobroćudnog sinkretizma islama i Evrope, ne treba zaboraviti ni pitanje očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta muslimana na Zapadu danas. Ovdje se radi o razinama koje su jedna iznad druge, i ne bi ih trebalo posmatrati kao pomiješane.

Recimo, za drugu i treću generaciju muslimana Zapada univerzalni islam je daleko važniji od nacionalne i kulturalne posebnosti o kojoj još imaju sjećanje ili to sjećanje nose njihovi roditelji iz zemalja svoga
porijekla. U Bosni, Albaniji, Kosovu, u regiji Balkana općenito, islam i nacionalno muslimanskih naroda nisu jedno protiv drugog. Islamom se pravi iskorak prema drugim muslimanima, nacijom se, pak, dijeli puko osjećanje zajedničke povijesne sudbine i prostora. (Svjedoci smo danas kako mnogi na karikaturalan način brkaju
nacionalno, vjersko i folklorno. Ima primjera da se u Bosni danas širi i promovira čisto arapska nošnja, prilagođena pustinjskim klimatskim pojasevima. Oni koji je zagovaraju kažu da je “islamska’’. To je tipičan
primjer neznanja granica između vjerskog i univerzalnog i kulturološkog i regionalnog!).
U Evropi slobodnih regija i religija kakva nam se obećava, univerzalno koncipiran islam, oslobođen nacionalno-vjerskih efemernosti, mogao bi pomoći procese našeg muslimanskog evropeiziranja.

Procese univerzaliziranja islama u Evropi, pa i na Balkanu (koji je Evropa na naš način), potrebno je ohrabriti. Vidljivo je da je univerzalnost islama to što danas odnosi prevagu nad nacionalnim i kulturalnim posebnostima muslimana na Zapadu. Ponovo ističem da se ovim ne želi kazati da je islam protiv nacionalnog identiteta, niti se hoće reći da je islam protiv kulturalnih razlika. Hoću samo reći da je islam kroz povijest oslobađao čovječanstvo od fetišiziranja nacionalne, kulturalne, jezičke ili rasne posebnosti.
Univerzalnost islama ide na prvom mjestu, to vidimo po muslimanskim studentima koji su rođeni u Velikoj Britaniji i koji imaju britansko državljanstvo, a čiji su roditelji Pakistanci ili Bangladešani. Postavlja se pitanje da li su ti mladići i djevojke Britanci ili su oni, pak, Pakistanci, Bangladešani, ili su, na kraju krajeva, ti mladići i djevojke, naprosto, muslimani, muslimanski Evropljani?
To su sve važne sastavnice pitanja o identitetu, a pitanje današnjeg traganja muslimanskih Evropljana za  dentitetom zaokružuje glavne konture u definiranju islama u Evropi na jedan univerzalan način. Nema mjesta strahovima od posebnog definiranja i konceptualiziranja islamske univerzalnosti na Zapadu niti ima mjesta strahovima od univerzalnosti evropskih muslimana ili muslimanskih Evropljana. Sve dok islam u Evropi
budu definirali i za njime tragali muslimani u Evropi i na Zapadu, na takve definicije ne treba gledati kao na neku vrstu trojanskog konja.
Koncept islama u Evropi danas, onaj koga afirmiraju i artikuliraju obrazovani i kulturno stasali muslimanski Evropljani, insistira na univerzalnim aspektima islama. U svojim radovima oni ističu da zavičajne (bangladeške, pakistanske, afričke, turske, bosanske…) muslimanske crte treba da imaju samo sekundarnu ulogu i, kao takve, bile bi namijenjene za privatnu i kućnu sferu. Islam u Evropi treba biti univerzalno protumačeni islam, koji bi muslimanske Evropljane oslobodio od getoiziranja sebe i getoiziranja islama u Evropi i na Zapadu. Ali je vrlo važno i to da bi takav islam bio preprekom muslimanskog bezrezervnog ufanja u Evropu po svaku cijenu, ufanja u Evropu kao fetiš, u Evropu kao božanstvo!
Smatramo da je iznimno važno u procesima ponovnog univerzalnog potvrđivanja islama kao vjere u Bosni i na Zapadu koristiti se starijim i novijim djelima Evropljana koji su dokumentirano pisali o islamu iz različitih aspekata ili o njemu pjevali. Djela Getea, Annemarie Schimmel, Louisa Masignona, Henrya Corbina, Murada Hofmanna, Tima Wintera,Hustona Smitha, Karen Armstrong, itd. su iznimno inspirativna i važna u stvaranju klime za nastanak novih djela koja se bave različitim vjerskim, kulturološkim, civilizacijskim, umjetničkim i mnogim drugim aspektima islama na Zapadu.
Posebno važan zadatak koji moramo što hitnije riješiti jeste pitanje afirmiranja islamske tradicije kao tradicije koja se, u civilizacijskom smislu, nastavlja na judeo-kršćansku tradiciju. Mi muslimani na Zapadu trebamo djelovati sintetički i afirmirati civilizacijsku sintezu judaizma, kršćanstva i islama. Ja ovdje kažem “civilizacijsku sintezu’’ i ne govorim o vjerskoj sintezi. Vjere su različite i tu se moraju poštovati razlike, ali se u civilizacijskom smislu islam danas može sasvim ravnopravno pridružiti judaizmu i kršćanstvu na Zapadu.
Ako kao muslimani afirmiramo judeo-kršćansko-islamsku civilizaciju na današnjem Zapadu, tada ćemo izbiti iz ruku argumente Bernardu Lewisu, Samuelu Huntingtonu i drugima koji na islam gledaju kao na jednu istočnjačku vjeru Približit ćemo se jednoj djelotvornoj sintezi koju zagovara Edward Said.
A islam po sebi i jeste jedna takva moćna sinteza! ♦

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close