politika

Može li entitet RS sam organizirati izbore: Dodik bi prekršio Dejton i počinio krivično djelo

Ukoliko bi vlasti Republike Srpske odlučile da organiziraju same izbore 2022. za entitetske organe vlasti, bilo bi to direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i krivično djelo.

Iz ovog entiteta u posljednje vrijeme, određeni krugovi plasiraju priče, kako bi u slučaju da dođe do bojkota Općih izbora naredne godine koje je u nekoliko navrata najavljivao predsjednik HDZBiH Dragan Čović, vlast Republike Srpske sama birala nove entitetske predsjednike i zastupnike u Narodnoj skupštini RS-a.

Aneksom 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma precizirano je da su “strane saglasne osnovati stalnu izbornu komisiju, koja će biti odgovorna za provedbu budućih izbora u Bosni i Hercegovini”.

Centralna izborna komisija BiH jedina je nadležna za organizaciju izbora u Bosni i Hercegovini na svim nivoima vlasti. Također, Centralna izborna komisija BiH je vlasnik Centralnog biračkog spiska, a IDEEA se bavi tehničkim dijelom, održavanjem.

To znači, da bi u slučaju da Izborna komisija RS-a, povuče biračke spiskove (na bilo koji način dođe do njih), nalogodavci tog čina počinili krivično djelo što je regulisano poglavljem 15. Krivičnog zakona BiH.

Ukoliko bi se lider SNSD-a Milorad Dodik upustio u takvu političku avanturu, prekršio bi Dejtonski sporazum što bi bilo više nego dovoljno da ga visoki predstavnik Christian Schmidt smijeni i zabrani mu politički djelovanje.

Izborni zakon BiH je propisao postojanje entitetskih izbornih komisija, ali njihove nadležnosti propisuje isključivo CIK, što znači da Izborna komisija RS-a može da radi samo one poslove koje joj u nadležnost dodijeli CIK.

Slična situacija je bila kada su 2018. godine na silu organizirali referendum. Tada su od CIK-a tražili birački spisak, međutim Sud BiH, a potom i Ustavni sud BiH su donijeli odluku da je organiziranje referenduma neustavno.

Jedina situacija u kojoj CIK postupa po zahtjevu Izborne komisije RS-a da joj se odobri pristup biračkom spisku, jeste kada se organiziraju izbori za savjete mjesnih zajednica. Tada se ova komisija obraća CIK-u i traži birački spisak za određenu općinu.

Izborni zakon RS-a ima institut vanrednih izbora, za razliku od Izbornog zakona FBiH.

Jedini takvi održani su 1997. godine, kada je ratna zločinka, tadašnja predsjednika RS-a Biljana Plavšić, na pola svog mandata raspustila Narodnu skupštinu RS-a, raspisala vanredne izbore i sa političke scene eliminisala SDS.

Ali i oni su održani uz odobrenje i potvrdu izbornih rezultata tadašnje Privremene izborne komisije i OSCE-a. To znači, da ukoliko bi u RS-u sada bili organizirani vanredni izbori, opet ne bi moglo ništa proći bez CIK-a, od odobravanja korištenja Centralnog biračkog spiska, do potvrde izbornih rezultata.

Centralna izborna komisija BiH 2002. godine donijela je Odluku o utvrđivanju nadležnosti Izborne komisije entiteta, kojom je jasno definirano šta entitetske komisije mogu raditi.

Izvor

Show More

Leave a Reply

Back to top button