kniževnostkultura

Mahmud Derviš, pjesnik koji je dao glas borbi palestinskog naroda

Mahmud Derviš preselio je na bolji svijet na današnji dan 2008. godine. Rođen u mjestu Al-Birwa, Palestina, Danas je to El-Birwa, Izrael

Mahmud Derviš (Maḥmūd Darwīsh, Mahmoud Darwish), pjesnik koji je dao glas borbi palestinskog naroda, preselio je na bolji svijet na današnji dan 2008. godine. Rođen je 13. marta 1942. godine u mjestu Al-Birwa, Palestina, Danas je to El-Birwa, Izrael.

Nakon uspostave Države Izrael 1948., Derviš je svjedočio masakrima koji su prisilili njegovu porodicu da pobjegne u Libanon. Godinu dana kasnije porodica se tajno vraća u domovinu u kojoj žive kao ilegalci. Derviš je drugi put napustio El-Birwu 1970. godine i otputovao u Sovjetski Savez kako bi svoje školovanje završio u Moskvi.

Živio je u Kairu, Bejrutu, Londonu i Parizu, kao i Tunisu prije nego što se 1996. vratio u Palestinu, u grad Ramallah na Zapadnoj obali. Bio je član izvršnog odbora Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) i napisao je deklaraciju o nezavisnosti koju je Nacionalno vijeće Palestine izdalo 1988., ali je dao ostavku na položaj u PLO 1993. u znak protesta zbog potpisivanja Sporazuma iz Osla od strane predsjednika PLO -a Yasser Arafat. Izraelski je ministar obrazovanja 2000. godine planirao uvrstiti Dervišove pjesme pomirenja u školski program, ali je izraelski premijer Ehud Barak stavio veto na taj plan.

Derviš je autor nekoliko knjiga proze-uključujući memoare Yawmiyyāt al-ḥuzn al-ʿādī (1973) i Dhākirah lil-nisyān (1987) i više od 20 zbirki poezije. Od 1981. bio je i urednik književnog časopisa Al-Karmel. Snaga njegove poezije mogla bi se objasniti iskrenošću njegovih emocija i originalnošću njegovih pjesničkih slika.

Posuđivao je iz Starog i Novog zavjeta, klasične arapske književnosti, arapske islamske historije te grčke i rimske mitologije kako bi konstruirao svoje metafore. Darwish je bio uvjeren da je njegov život u egzilu inspirirao njegov stvaralački rad. Često je personificirao samu Palestinu kao majku ili okrutnu voljenu osobu.

U svom zborniku pjesama s jednom pjesmom Ḥālat ḥiṣār (2002; “Opsadno stanje”), Derviš je opisao čime rezultira osjećaj palestinske izolacije.
Njegovo djelo prevedeno je na dvadesetak jezika a među mnogim njegovim međunarodnim nagradama bile su nagrada Lotus (1969.), Lenjinova nagrada za mir (1983.), francuska medalja viteza umjetnosti i Belles Letters (1997.), visām (red) intelektualnih zasluga marokanskog kralja Muhameda VI 2000. godine. i nagrada Lannan Foundation za kulturnu slobodu 2001.

Preminuo je nakon operacije srca u Sjedinjenim Državama.

Povodom godišnjice smrti podsjećamo na Dervišovu pjesmu „Lična karta“u prijevodu Mirze Sarajkića.

LIČNA KARTA

Zapiši!
Ja sam Arap
Broj moje karte je pedeset hiljada
imam osmero čeljadi
Devet će ih nakon ljeta biti!
Da li te to ljuti?

Zapiši!
Ja sam Arap
Sa prijateljima težacima u kamenolomu radim
Imam osmero čeljadi
Donosim im hljeb
I odjeću i sveske
Iz kamena.
I od tebe ne tražim milostinje
Ne ponižavam se
Na pragu kuće tvoje.
Pa, da li se ljutiš?

Zapiši!
Ja sam Arap
Ime sam, a prezimena nemam
Veoma sam strpljiv u domovini
Gdje svi u groznici bijesa žive
Moji korijeni
Ovdje su urezani prije vremena,
Prije nego što su stoljeća potekla
Prije masline i čempresa
Prije nego trava je izniknula
Otac je moj iz zemljoradničke porodice
A ne od bogatih plemića!
Djed mi je seljak
Bez roda i soja!
Kuća je moja koliba trošna
Sazdana od trstike i pruća
Da li si zadovoljan sa domom mojim?
Ja sam ime, prezimena nemam!

Zapiši!
Ja sam Arap
Kosa mi je crna poput ugljena
Smeđe su oči moje
Moje osobine:
Na glavi mi je povez i kufija
Dlan mi je čvrst kao hridina
Koban za svakog ko ga dotakne
Moja hrana najdraža
Jesu timijan i maslina.
Moja adresa:
Ja sam iz zaboravljenog i bezopasnog sela
Ulice u njemu nemaju imena
A svi stanovnici su u kamenolomu i poljima.
Pa, da li te to ljuti?

Zapiši!
Ja sam Arap
Poharali ste zemlju mojih predaka
I zemlju na kojoj sam radio
Ja i sva čeljad moja
A meni i mojim potomcima
Ostavio si samo ovo kamenje.
Pa, hoće li nam i to uzeti
Vaša Vlada
Kao što se priča?!
Onda!

Zapiši u zaglavlju prve stranice:
Da ja ne mrzim ljude
I ne napadam nikoga
Ali, ako ogladnim
Hranit ću se mesom svoga dušmanina
Zato, čuvaj se! I dobro pazi moje gladi
I srdžbe moje!
Izvor

Show More

Leave a Reply

Back to top button