kniževnostkultura

Književna kritika: Krik iz američke podsvijesti

John Williams, ‘Krvnikov Prijelaz’ (s engleskoga prevela Patricija Horvat, Fraktura, Zagreb 2019): Jedna epizoda iz serijala o smrtima američkog sna

Dَragan Jurak

Američki san umro je 1960. Umirao je američki san prije i poslije toga. Umirao je na više ili manje destruktivne načine. A definitivno je umro i 1960. godine, kada je John Williams podmetnuo paklenu napravu pod mit o osvajanju Divljeg zapada. Malo je tko tada to registrirao, malo tko još i danas zna za to. No nakon Williamsova romana ‘Krvnikov Prijelaz’ u mit o osvajanju Divljeg zapada usađena je slika milijuna odranih leševa mahnitog bizonocida.

Potaknut predavanjima Ralfa Walda Emersona o ‘Prirodi’, harvardski student Will Andrews napušta Istočnu obalu i studij i odlazi na Zapad. Sedamdesete su godine devetnaestog stoljeća i zemljom odjekuje poklič ‘Go West, young man!’ Smjer prema Zapadu smjer je vlastite samorealizacije. Sa sigurnošću mjesečara Will Andrews kreće u potragu za djevičanskom zemljom i djevičanskim ženama. No u krčmama bez stakla na prozorima harvardski djevac pronalazi ostarjele prostitutke, a u udaljenim planinama doline kojima cvjetaju lešine bizona, crne od muha koje se roje na njima. Mitotvorni raj bazdeća je klaonica. Bezumna od borbe za preživljavanje i poriva za ubijanje. Priroda u kojoj je trebao pronaći sebe nije ništa nego razorna tupost ravnica i bijela grobnica planina.

Johna Williamsa (1922. – 1994.) otkrivali smo proteklih godina kroz prijevode romana ‘Stoner’ i ‘August’, a sada u ‘Krvnikovom Prijelazu’ otkrivamo temeljni tekst takozvanog antivesterna. Iz Williamsova romana progovara id mita o osvajanju Zapada. Pedesetih godina, u sjeni Eisenhowerove administracije i poratnog prosperiteta, pojavljivali su se raspršeni antimitski glasovi: u ‘Tragačima’ John Ford je čak i Johna Waynea stavio u ulogu ubojice bizona, obuzetog mržnjom prema Indijancima. No ono što je stiglo s ‘Krvnikovim Prijelazom’ je krik iz titanikovskih dubina američke povijesti i američke podsvijesti. Godine 1960. taj je krik o skrnavljenju obećanog raja za mnoge vjerojatno bio nečujan, no do kraja desetljeća od njega će podrhtavati čitava Amerika i njezina predodžba o samoj sebi.

Danas je ‘Krvnikov Prijelaz’ epizoda iz serijala o smrtima američkog sna, serijala koji je s Trumpom aktualiziran snagom neviđenom još od šezdesetih. ‘Augusta’, objavljenog 1973. i odmah prozvanog ‘najboljim povijesnim romanom američke književnosti’, Williams nije želio pisati kao ‘Kissingera u togi’. No sedamdesete su se odmah prepoznale u romanu o rimskom caru. U Bijeloj kući na vlasti je bio Nixon, valjala se afera Watergate, a pitanja autokracije, skretanja republike u carstvo i diktaturu, bila su više nego aktualna. Taj ‘August’ je u kontekstu ‘skretanja’ Amerike aktualan i danas. No još i aktualnijim čini se ‘Krvnikov Prijelaz’. Ne radi se samo o mitu o osvajanju Zapada od kojeg se diže želudac. Tu je i razornost tržišta, zbog kojeg se ubija čitava populacija bizona ili dabrova, da bi već čas kasnije tržište tu rabotu učinilo bezvrijednom; tu je manija ubijanja kao jezgro nacionalnog identiteta: u bizonocidu, masovnim bombardiranjima ili nasumičnim pokoljima sugrađana.

Nakon ‘Krvnikova Prijelaza’ biti će napisani i paklenskiji antivesterni, prije svih ‘Krvavi meridijan ili Večernja rumen na zapadu’ Cormaca McCarthyja. No u vrijeme kada američki predsjednik prijeti bombardiranjem uragana nuklearnim oružjem, John Williams čini se jednim od politički najbitnijih pisaca suvremene Amerike.

Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close