Bosna i Hercegovinapolitikavijesti

Kavazović: Uzalud su sve političke borbe i iznurivanja ako ova država ostane prazna

Neuređena i nefunkcionalna država ne može biti ničiji interes i zato se čudimo svim onim snagama u državi i svijetu koje ovakvo stanje održavaju i čak podstiču. 

Kazao je to reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, koji je u intervjuu za Fenu govorio o aktualnoj političkoj, ekonomskoj i socijalnoj situaciji u BiH, sve većim vjerskim tenzijama, položaju Bošnjaka u BiH, odlasku mladih, diskriminaciji, korupciji, islamofobiji…

Bosna i Hercegovina, 30 godina nakon rata, egzistira u poziciji teške ekonomske situacije, konstantnog negiranja državnih institucija, stvaranja stalnih nacionalnih tenzija te osjećaju besperspektivnosti njenih stanovnika. Komentiraući položaj Bošnjaka i ulogu Islamske zajednice u tom kontekstu, reis Kavazović podsjeća da je IZ tradicionalna vjerska zajednica koja na ovim prostorima okuplja muslimane, prije svega Bošnjake, ali i druge koji je prihvataju kao svoju i jako je zainteresirana da ne izlazi izvan okvira koje je sama sebi odredila kao smisao svoga postojanja i djelovanja.

– Tu prije svega mislim na neuplitanje u dnevnopolitičke procese, ali to ne znači da smo kao zajednica nezainteresirani za stanje u društvu i državi u kojoj djelujemo i u kojima žive naši članovi i pripadnici – rekao je.

Odlazak mladih, sistemska korupcija i besperspektivnost, stalno poticanje podjela i mržnje, kazao je, ne mogu nikoga učiniti sretnim niti ikome donijeti bolju budućnost. Smatra da nažalost vidimo kako nosioci takvih politika koji konstantno drže državu u blokadama i produbljuju podjele, ne samo da ne slabe, nego i jačaju i još za takve politike bivaju nagrađeni od međunarodnih faktora.

– Uočavam ono što nikada do sada nije bilo: podršku dobijaju one politike koje su sve učinile da se ovo društvo razori a država podijeli i uništi. Sada mi se čini da međunarodni faktor i među nama Bošnjacima i Bosancima traži one politike koje će takve rušilačke politike podržati i omogućiti im da postignu svoje ratne ciljeve – istakao je Kavazović.

Otud razumije, dodao je, nezadovoljstvo i razočarenje kod velikog broja građana ove države koji se osjećaju taocima takvih politika i koji u njima vide prijetnju.

– Kada me pitate o Bošnjacima, plašim se nastojanja koja pokušavaju da ih pod svaku cijenu radikaliziraju, da ih otjeraju od Zapada kako bi ih se onda optužilo da ne pripadaju ovim prostorima i kako time “nemaju pravo” živjeti ovdje a kamoli biti političkim narodom ili imati svoju državu koju dijele s drugim narodima i u kojoj je svaki građanin ravnopravan na svakom njenom dijelu – pojasnio je.

Sve više Bošnjaka osjeća, s pravom ili ne, naveo je, da je njihovo postojanje i to što su preživjeli genocid u Bosni za neke najveći problem i da se, ukoliko ih se ne raseli zbog sveopće permanentne krize koja se održava, čini sve da se njihova politička volja i utjecaj poništi, da se onemoguće da budu politički faktor koji o bilo čemu, ne samostalno, nego uopće – odlučuje.

Zamoljen da ocijeni aktuelni položaj povratnika Bošnjaka u Republici Srpskoj, probleme s kojima se oni suočavaju, status institucija i predstavnika IZ u RS-u, sa posebnim akcentom na povratnike u Srebrenici, te koliko Islamska zajednica u tom smislu može pomoći, reisu-l-ulema je naveo da su povratnici u bh. entitet RS najbolji dokaz spomenute frustracije koju sve veći broj Bošnjaka osjeća.

– Tamo se sistemski krše prava građana Bošnjaka, nemaju pravo na jezik, na posao, na minimum dostojanstvenog života. Entitetske institucije pripadaju samo jednom narodu. Dok se IZ optužuje za neko uplitanje u politiku, dok se Bošnjaci optužuju da su “islamizirani” nekome ne smeta da u tom entitetu skoro da nemate sekularne institucije i da skoro ne postoji ikakav odmak crkve od državnih institucija, slično je i u nekim drugim dijelovima BiH gdje su srodne politike na vlasti a koje nastupaju u ime hrvatstva i katoličanstva – navodi.

Vjerska obilježja, dodaje, su u državnim institucijama, sekularne državne institucije imaju slave, sve to se nameće silom i Bošnjacima i njihovoj djeci. Kavazoviću je sporno da sve to godinama nikome nije problem, ni domaćim, regionalnim ili međunarodnim faktorima. Niko ne govori o legitimnom predstavljanju u RS. Čak se, kaže, i OHR svojim zadnjim odlukama pretvorio u instituciju koja ureduje samo u FBiH i samo tamo gdje su Bošnjaci većina.

– Zato smo sa svojim prijateljima u svijetu podijelili svoje strahove, ali i nezadovoljstvo posljednjim izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona mimo volje većine građana ove države – ustvrdio je.

Što se tiče odnosa prema Srebrenici i genocidu koji je tamo izvršen, Kavazović smatra da je to za Islamsku zajednicu i Bošnjake pitanje prije svega civilizacijskog odnosa i samopoštovanja. Oni koji negiraju zločin, koji ga relativiziraju, a kamoli oni koji se iživljavaju nad žrtvama i vrijeđaju ih, podvlači reis, ne zaslužuju našu pažnju niti mogu biti sagovornici za bilo kakve procese.

– Ono na čemu treba insistirati jeste da se Srebrenice ne sjećamo samo na dan dženaze i godišnjice genocida. Političke stranke su se u tom smislu obavezale na konkretne mjere kako bi se pomoglo povratnicima, čak je potpisan i dokument, i mi smo kao Zajednica jako zaniteresirani da vidimo rezultate i da se do sljedeće godišnjice genocida može napraviti analiza šta je od obećanog realizirano – ustvrdio je Kavazović.

S obzirom na to da Islamska zajednica još uvijek nije potpisala ugovor s državom BiH i da za to nema saglasnosti u Predsjedništvu BiH, Kavazović je mišljenja da je to zapravo još jedan dokaz kako se prava Bošnjaka sistemski godinama krše dok se njih okrivljuje kako nekoga majoriziraju i kako nekome navodno uzurpiraju prava.

– Niko od međunarodnih faktora ili predstavnika nije vidio potrebu da o ovome ikada progovori, da išta problematizira, niko, nijedna ambasada, nijedna međunarodna organizacija, nijedan izvještaj to ne problematizira. Ne mogu ni zamisliti šta bi se dešavalo da su kojim slučajem političari i stranke koje dolaze iz bošnjačkog naroda blokirale potpisivanje sličnog ugovora sa jednom od dvije tradicionalne crkve a da je ugovor potpisala IZ u BiH – ističe reisu-l-ulema.

On smatra da oni koji sve ove godine na tom pitanju diskriminiraju Islamsku zajednicu i sve njene pripadnike trebaju biti svjesni poruke koju šalju, kao i oni koji pred ovom nepravdom zatvaraju oči. Reis podvlači da i pored svega IZ u BiH ne odustaje od ideje međureligijskog dijaloga i dobrih komšijskih odnosa, ne zbog političke korektnosti, “nego zato što su to vrijednosti kojima nas uči naša vjera i naša tradicija i od kojih nećemo odustati”.

Komentirajući današnju turbulentnu svjetsku geopolitičku scenu, uz sve češće prisutne aluzije na mogući novi svjetski rat, Kavazović smatra da je na žalost kriza u kojoj se sada nalazimo posljedica nedosljednih politika i realpolitike koja je godinama podilazila jačima i koja je mislila da će postići stabilnost tako što će silnike namirivati pravima onih koji su slabiji.

To ne samo da neće donijeti mir i stabilnost, naglašava on, već silnicima samo šalje poruku da silom mogu postići svoje ciljeve.

– Plašim se istih tih politika koje i u Bosni čine iste greške. Volio bih da ja kao reisu-l-ulema na ovo ne moram upozoravati, ali nam naša savjest nalaže da ne šutimo. Plašim se da bi nekada u budućnosti moglo biti kasno i da tada sebi nećemo moći oprostiti što smo na sve ovo šutjeli vjerujući da su istina i pravda same po sebi dostatne da se brane – tvrdi Kavazović.

Mi u Bosni, ističe, posebno se solidarišemo i suosjećamo s narodom Ukrajine.

– Molimo Boga da se rat tamo zaustavi, da zlo nasilja, agresije i sile bude poraženo za sva vremena i da se ljudi vrate razumu i dijalogu. Voljeli bismo da možemo uraditi više da pomognemo nevinim žrtvama agresije i rata. Ali mi nismo moćni da im značajnije pomognemo, zato samo apelujemo na one koji misle da je rat i sila rješenje za bilo kakve probleme da se dozovu pameti i da kao čovječanstvo izvučemo pouke iz prošlosti i ne dozvolimo ponavljanje grešaka – poručio je Kavazović.

Zbog stalnog održavanja međunacionalne napetosti u BiH, na pitanje koliko je potreba za multietničkom saradnjom presudna za pomirenje naroda u BiH i vraćanje narušenog međusobnog povjerenja, te koliko je tu primarna uloga vjerskih zajednica, Kavazović je mišljenja da je uloga vjerskih zajednica bitna, ali nije presudna.

– Na nama je da učinimo sve da umanjimo štetu od negativnih politika koje rade na razgradnji društva i države, koje siju nepovjerenje i mržnju na kojoj onda profitiraju. Volio bih vidjeti duhovne vođe naroda u Bosni i Hercegovini, ali i svijetu, koji su spremni živjeti vrijednosti vjere koju naučavaju – ističe on.

Mišljenja je da se narod treba voditi kroz promovisanje dobra i istine, a ne za njim se povoditi, te stoga, tvrdi reisu-l-ulema, “treba biti spreman nekada reći i ono što ljudi ne žele čuti ako je namjera dobra i ako je cilj da se stvari poprave”.

– Hitno su nam potrebni potezi i politike koje vraćaju povjerenje. Zle politike koje bi da podijele ovu državu i da prekrajaju granice stvarajući “etničke čiste” prostore na kojima dominira samo jedan identitet, jedna stranka, jedan vođa, vrlo dobro znaju da ne mogu podijeliti državu ako ne podijele društvo i zato ovoliko sijanje mržnje i razdora. Mi toga trebamo biti svjesni i ne nasjedati na njihovu igru. Jasno im se suprotstaviti, ali nikada postati kao oni – kategoričan je Kavazović.

Reisu-l-ulema je komentirao i još uvijek neriješeno pitanje povratka vakufske imovine, izrazivši žaljenje što jedino Bosna i Hercegovina od država bivše Jugoslavije nije donijela zakon o restituciji i ne vidi bilo kakve pokušaje da se to pitanje riješi.

Također, u IZ nisu vidjeli da je to pitanje stavljeno kao uslov za napredak BiH na putu EU. Podvlači da će prije ili kasnije država ovo pitanje morati riješiti, ali se u međuvremenu nanosi velika šteta vjerskim zajednicama.

Trenutno se Bosna i Hercegovina suočava sa problemom koji može imati dalekosežne posljedice po budućnost države, a to je odlazak ljudi, posebno mladih, za šta reis Kavazović ocjenjuje da vjerske zajednice mogu savjetovati i pozivati, ali je na narodu da prepozna prioritete.

– Uzalud su sve političke borbe i iznurivanja ako ova država ostane prazna. Vremena nema da se u ovoj državi nastavlja jalova politika domaćih političara koji u miru pokušavaju postići ono što nisu mogli u ratu i međunarodnih birokrata koji ovdje grade karijere trgujući na međunarodnoj geopolitičkoj tržnici budućnošću ovog naroda i države. Ali nije na vjerskim zajednicama da to rješavaju. Mi možemo govoriti, savjetovati i pozivati. Na narodu je da prepozna prioritete i da ih kroz svoju političku volju pretoči u politike – ističe on.

Ono što Islamska zajednica može i što čini jeste da bude uz svoje ljude i kada odu da žive i rade i negdje izvan domovine. Ovih dana IZ je imala sastanak sa predstavnicima krovnih organizacija u Evropi i zajednica će svoj angažman na ovom polju samo jačati u narednom periodu.

Promišjajući o islamofobiji na svjetskoj sceni kao iznimno opasnoj pojavi za globalno muslimansko stanovništvo, Kavazović navodi da smo nažalost svjedoci globalnog uspona netolerantnih, isključivih i nasilnih ideologija. Muslimani, njihova vjera, kultura i civilizacija se posebno targetiraju, smatra on. Sve češće smo svjedoci kako se donose zakoni koji targetiraju samo muslimane, ograničavaju samo njihovu vjersku praksu i simbole. Bez ikakvog opravdanja, mišljenja je reis, islam i muslimani se posiguravaju, tj. pretvaraju u sigurnosno pitanje pa i prijetnju, i samo njihovo biološko postojanje se tretira kao opasnost.

Smatra da iako vidimo skromne pokušaje u nekim državama i na nivou UN-a da se sistemski počne baviti ovim izazovom, još je to daleko od ozbiljne akcije i ozbiljnih mjera da se hrabro suprotstavimo ovim opasnim trendovima.

– Jedan slovački ambasador mi je rekao da je islamofobija na Zapadu dobila status javnosti bez posljedica. Fenomen islamofobije ili antimuslimanske mržnje i diskriminacije prema muslimanima je problem koji ne bi trebao brinuti samo muslimane. Čim prije shvatimo da je islamofobija poput nacizma, fašizma, rasizma i antisemitizma zajednički problem i izazov čovječanstvu, prije ćemo krenuti putem iznalaženja rješenja – smatra Kavazović.

Na pitanje da li je današnje doba, 21. vijek, donijelo svojevrsnu krizu morala i temeljnih ljudskih vrijednosti, te koja je tu uloga vjere i vjerskih institucija u njihovom eventualnom obnavljanju, reis Kavazović kaže da materijalizam i postmoderna dekonstrukcija svega prijeti da obesmisli sve što je sveto i uzvišeno, svaki ideal i svaku vrijednost.

S druge strane, navodi, vjerski formalizam i nedosljednost prijete da religiju i duhovnost kompromituju kao alternativu ovakvom obesmišljavanju čovjeka i postojanja.

– Istinske duhovne vrijednosti i dosljedno insistiranje na moralu i etici mogu biti jedini put za neki bolji svijet. Ali ovaj boj čeka svoje vitezove i na nama je da, krenuvši od sebe, svijet pokušavamo mijenjati nabolje – zaključuje u intervjuu za Fenu reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

(Fena)

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
%d bloggers like this: