nauka

Kako je Pablo Escobar stvorio ekološku bombu koja prijeti eksplozijom: ‘Ovo je kao u Jurskom parku‘

Nilski konji koje je Escobar doveo za svoj privatni zoološki vrt prije nekoliko desetljeća, u Kolumbiji uživaju i jako su se namnožili

Pablo Escobar je ime koje Kolumbija pokušava zaboraviti posljednjih 30 godina, piše BBC.

Jedan od najozloglašenijih kriminalaca svih vremena, utemeljitelj zloglasnog narkokartela Medellín 1980-ih godina, odgovoran je za otmice, bombaške napade i neselektivna ubojstva. U jednom trenutku se smatralo da je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu.

Ali kraljevstvo kokaina odgovorno je i za ono što znanstvenici nazivaju ekološkom tempiranom bombom.

Skupina nilskih konja koje je Escobar izvorno doveo za svoj privatni zoološki vrt prije nekoliko desetljeća, namnožila se i, prema znanstvenicima, sada se širi jednim od glavnih plovnih putova u zemlji – rijekom Magdalenom. Prošlog mjeseca, studija objavljena u časopisu Biological Conservation navela je da je odstrel životinja jedini način da se ublaži njihov utjecaj na okoliš.

“Očito je da nam je žao tih životinja, ali kao znanstvenici moramo biti iskreni”, rekla je za BBC kolumbijska biologinja Nataly Castelblanco, jedna od autorica studije. “Nilski konji su invazivna vrsta u Kolumbiji i ako sada ne ubijemo dio njihove populacije, situacija bi mogla izmaći kontroli za samo 10 ili 20 godina.”

Uspon takozvanih “kokainskih nilskih konja” započeo je 1993. nakon što su vlasti ubile Pabla Escobara i zauzele njegovo luksuzno imanje Hacienda Napoles, oko 250 km sjeverozapadno od glavnog grada Bogote.

image

Životinje koje su tamo pronađene prevezene su u zoološke vrtove diljem zemlje, ali ne i nilski konji. “Logistički ih je bilo teško seliti, pa su ih vlasti jednostavno ostavile tamo, vjerojatno misleći da će životinje uginuti”, rekla je Castelblanco.

Umjesto toga, napredovali su.

Plodili se, množili se

Tijekom godina znanstvenici su pokušali izračunati koliko nilskih konja živi u kolumbijskim plovnim putovima, a procjene se kreću od 80 do 120 životinja. “To je najveće stado nilskih konja izvan Afrike, koja je njihova matična regija”, rekao je veterinar i zaštitar prirode Carlos Valderrama.

Predviđa se da će se broj životinja samo povećavati. Nataly Castelblanco i njezini kolege kažu da će populacija doseći preko 1400 primjeraka već 2034. godine bez odstrela, a svi oni potječu iz izvorne skupine koju su sačinjavali mužjak i tri ženke. U studiji su predvidjeli idealan scenarij u kojem svake godine treba ubiti ili kastrirati 30 životinja kako bi se to zaustavilo.

Castelblanco objašnjava da su “kokainski nilski konji” iskoristili evolucijsku priliku. U Južnoj Americi nemaju prirodne neprijatelje, što znači da se mogu puno lakše razmnožavati.

Vrijeme također pomaže: u Africi populaciju dijelom kontrolira suša koja se u Kolumbiji ne događa. Doista, uvjeti u njihovom južnoameričkom domu izgledaju toliko idealno za nilske konje da studije pokazuju da se počinju razmnožavati u ranijoj dobi, rekla je.

Znanstvenici koji proučavaju utjecaj nilskih konja na okoliš vjeruju da bi mogli utjecati na lokalni ekosustav na više načina: od raseljavanja autohtonih vrsta kojima već prijeti izumiranje, poput morske krave, do promjene kemijskog sastava plovnih putova, što bi moglo ugroziti ribarstvo – iako druge studije sugeriraju da bi nilski konji mogli i pomoći okolišu.

“Nilski konji šire se po najvećem kolumbijskom slivu rijeka, od kojeg žive tisuće ljudi”, rekla je biologinja. “Bilo je viđenja nilskih konja čak 370 km od Haciende Napoles.”

‘Kao u Jurskom parku’

Ovo nije prva skupina znanstvenika koja poziva na odstrel. Ali neki se stručnjaci protive toj ideji. Enrique Ordoñez, biolog s kolumbijskog Nacionalnog sveučilišta, rekao je da “kokainski nilski konji” pružaju nadu u očuvanje globalnog broja nilskih konja. Neke organizacije poput Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), smatraju ih ugroženom vrstom .

Program sterilizacije bio bi bolji način za kontrolu njihove populacije, rekao je za CNN.

Ali takvi postupci nisu nimalo jednostavni – a ni jeftini – a Carlos Valderrama ima iskustva s tim. 2009. izveo je kastraciju muškog “kokainskog nilskog konja” u sklopu eksperimenta za proučavanje opcija za kontrolu rastuće populacije.

image

“Govorimo o životinji koja može težiti pet tona i biti vrlo agresivna”, rekao je Valderrama. “Iako smo životinju umirili, zamalo je nagnula dizalicu kojom smo se koristili. Bilo je to poput baratanja s dinosaurom u filmu Jurski park.”

Veterinar je rekao da je glavna pouka eksperimenta bila da sama kastracija jednostavno nije opcija – pogotovo uzimajući u obzir račun od 50.000 USD. Službene vladine statistike pokazuju da su samo četiri životinje podvrgnute sterilizaciji između 2011. i 2019.

“Mnogi od ovih nilskih konja žive u divljini. Jednostavno nije moguće doći do svih. U međuvremenu će se nastaviti razmnožavati”, rekao je Valderrama.

Polarizirajući problem

Dakle, što sprečava vlasti da poduzmu drastičnije mjere? Kratki odgovor: javno mnijenje. Nakon što su kolumbijski mediji izvijestili o studiji, biologinja Nataly Castelblanco počela je primati uvrede i prijetnje smrću.https://a0d13510154a87aff86d32328362e831.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-37/html/container.html

“Neki se ljudi u Kolumbiji mogu jako naljutiti kad razgovaraju o nilskim konjima”, rekla je. “Ljudi imaju tendenciju razumjeti puno više o invazivnim vrstama kada govorimo o biljkama ili manjim bićima, nego o masivnom sisavcu koji će mnogima biti simpatičan.”

Nilski konji su također opasni i često se pojavljuju na popisima najsmrtonosnijih životinja na svijetu. BBC je 2016. izvijestio da u njihovim napadima godišnje pogine najmanje 500 ljudi u Africi.

U Kolumbiji nije bilo smrtnih slučajeva, ali prošlog su svibnja lokalni mediji izvijestili da je nilski konj teško ozlijedio poljoprivrednika u jednom gradu u blizini Haciende Napoles.

Ipak, došlo je do masovnog negodovanja javnosti kad su vojnici kolumbijske vojske ubili nilskog konja Pepea 2009. godine, nakon što ga se počelo smatrati prijetnjom lokalnoj zajednici. Dovoljno je bilo navesti vlasti da nilske konje učine pravno zaštićenima, da bi se stvorila prepreka bilo kakvim planovima za njihovo uklanjanje.

David Echeverri, biolog koji radi za kolumbijsku agenciju za zaštitu okoliša Conare, priznaje da javno mnijenje koči napore. Za BBC je rekao da je o odstrelu već bilo riječi, ali da se vjerojatno neće dogoditi ubijanje nilskih konja.

“To je tema koja polarizira ljude”, rekao je, “zbog čega moramo nastaviti tražiti druga rješenja.”

Izvor

Show More

Leave a Reply

Back to top button