politikavijesti

Izetbegović o porazu HDZ-a i Dodika pred Evropljanima, Čoviću i Rusiji, NATO-u, izborima i opoziciji

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović dao je ekskluzivni intervju za Vijesti.ba po povratku iz Roterdama, gdje je učestvovao na Kongresu Evropske narodne stranke (EPP).

 

Izetbegović pojašnjava kako je HDZ Hrvatske doživio bespotreban poraz pred EPP-om zbog HDZ-a BiH, ali i kako su razotkrivene Dodikove neistine.
Prvi čovjek SDA tvrdi da su pregovori o izbornom zakonu završeni, pojašnjava kako je Čović u svoj projekt uvukao Zagreb, Beograd i Moskvu, ali i kako se u Hrvatskoj kroz istupe Milanovića i poteze HAZU-a ‘primila’ teorija Dobrice Ćosića.
Razgovarali smo i o opasnostima uticaja Rusije, jačanju odbrane BiH, bržem putu ka EU i NATO-u, izborima, okrupnjavanju opozicije, pozivima da SDA podrži Komšića .
Razgovarao: Sedin Ćenan
Upravo ste se vratili iz Roterdama sa Kongresa EPP-a, kakve utiske nosite i koje su ključne poruke najjače političke grupacije u EU?
Izetbegović: Nosim odlične utiske, evidentna je nova energija i entuzijazam unutar „EPP porodice“ – kako taj blok stranaka voli sebe definisati – u suprotstavljanju nasilju koje prijeti evropskim vrijednostima, ali i stabilnosti kontinenta i Unije. U fokusu je bila podrška Ukrajini, odnosno suprotstavljanje Evrope ruskoj agresiji. U tom paketu je bio i Balkan i BiH,  definisanje destabilizirajućih faktora u regionu i u našoj zemlji. Izabrano je novo rukovodstvo, a novi predsjednik EPP Manfred Webber u svom nastupnom govoru je potvrdio upravo ovakvu odlučnost najjače evropske političke grupacije.
Rezolucija koja se odnosi na Balkan, i pojedinačno osvrće na svaku od balkanskih zemalja koje još nisu postale članicama Evropske unije, veoma je jasno opisala stanje i probleme u BiH i definisala prioritete. Članice EPP iz BiH – SDA, HDZ, PDP, HDZ 90, učestvovale su u izradi ove rezolucije. A zatim je HDZ Hrvatske, očigledno u dogovoru sa HDZ BiH, predložio još jednu rezoluciju sa poznatim, jednostranim HNS prioritetima – hitne izmjene Izbornog zakona, jačanje pozicije konstitutivnih naroda, legitimni predstavnici, uz dodatni zahtjev – uvođenje pariteta, odnosno trećinu vlasti za hrvatske stranke bez obzira na njihov izborni rezultat. Sve navedeno je odbačeno, promijenjen je i naziv ove rezolucije sa „Izborne reforme u BiH“ u „Evropska perspektiva BiH“, dodati su paragrafi koji osuđuju destabilizirajuće i secesionističke politike, traže prekid blokada i održavanje fer i poštenih izbora. Na taj način je rezolucija HDZ Hrvatske postala kopijom dijela rezolucije EPP koja se odnosi na Balkan, odnosno postala je suvišnom.
Ružne istine o Dodiku
 
Iz HDZ-a su pozdravili Rezoluciju EPP-a, rekli da je to poraz unitarističke politike, dok s druge strane Milorad Dodik pita EPP “kako to da nikome ne smeta Bakir Izetbegović i SDA”. Kakav je Vaš komentar?
Izetbegović: „Pozdravljanje rezolucije“ u koju nije uvršteno ništa od onoga što su tražili, služi kao paravan kojim se pokušava prikriti poraz. A bio je to jasan, i bespotreban poraz HDZ Hrvatske, do kojeg ga je doveo HDZ BiH i njihovo uporno insistiranje na retrogradnim zahtjevima koji su u suprotnosti sa evropskim standardima, presudama Evropskog suda za ljudska prava, i koji su počeli da iritiraju većinu u EPP političkom bloku. Bilo je povišenih tonova u raspravi oko bespotrebne rezolucije koju je predložio HDZ Hrvatske i koja je, faktički, iskasapljena. Evropljani ne podnose pokušaje manipulacija i vrijeđanja njihove inteligencije.
Slično je bilo i prije desetak godina, kada su u Evropskom parlamentu hrvatski parlamentarci pokušali sa rezolucijom o potrebi „federalizacije BiH“ u funkciji zaustavljanja „unitarističke politike“. Otišao sam tada na zasjedanje Parlamenta i pojasnio predsjedniku EPP Josephu Daulu i predsjedavajućem Kluba poslanika EPP Manfredu Weberu sav besmisao zahtjeva o federalizaciji države koja se sastoji od dva entiteta, deset kantona, distrikta Brčko, ima trinaest ustava i zakonodavnih tijela u kojima sjedi preko 600 parlamentaraca, naravno i trinaest vlada sa preko 100 ministara. Te brojke su ih malo nasmijale, a malo više naljutile, jer Evropljani ne vole rastrošnost i gomilanje administracije, a ne vole ni da ih se tretira kao naivce, pa su zaustavili i taj pokušaj HDZ-a.
A što se tiče Dodika, on se, očito, drži one teorije Dobrice Ćosića po kojoj je spas u laži, a ne u istini. Tako je ovaj put obratio pažnju Evropljanima da SDA u svojoj kongresnoj deklaraciji navodi zahtjev za stvaranje „islamske republike na tlu BiH“, i upitao „kako to da nikome ne smeta takva SDA i Bakir Izetbegović“. Ove glupave neistine o SDA se naravno brzo rasprše, a ružne istine o Dodiku će ostati upamćene, i postupno će se kumulirati.
(Izetbegović na Kongresu EPP-a)
Još jedna Rezolucija je u Bundestagu i tamo su Dodik i Čović označeni kao oni koji žele uništiti BiH, američki senatori predložili su također novu Rezoluciju Kongresu? Kako ste vidjeli ove dvije rezolucije ?
Izetbegović: Te rezolucije u potpunosti prepoznaju glavne opasnosti po BiH i staju snažno uz njenu stabilnost štiteći državne institucije, OHR i Altheu, zagovaraju ubrzanje njenog euroatlantskog puta, insistiraju na održavanju izbora, sankcionisanju političara i političkih stranaka koje destabiliziraju BiH. Američka rezolucija takve političare karakteriše kao korumpirane, a njemačka ih, kao što rekoste, direktno i imenuje. Očekujem da te rezolucije budu najava još snažnijeg interesa Vašingtona i Berlina za situaciju u BiH, što je svakako dobro za samu stabilnost zemlje i buduće procese.
Svaka od njih na neki način poziva na osiguravanje sigurnosti BiH, na EU i posebno NATO put. Šta na tom planu može i treba uraditi BiH, a šta Zapadni partneri?
 
Izetbegović: Dodikova strana ciljano ide na slabljenje države BiH, na blokadu institucija, političko i finansijsko iscrpljivanje, na slabljenje i postupno uklanjanje međunarodne komponente kojoj je zadatak pomoći funkcionisanje države i spriječiti destabilizacije. Ta komponenta je oličena prije svega u uredu Visokog predstavnika, zatim misiji EUFOR/Althea, stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH itd. Prema tome, naš zajednički odgovor treba biti jačanje svega navedenog, između ostalog i jačanje saradnje sa NATO-om i samih Oružanih snaga BiH, koje se namjerno iscrpljuju od strane SNSD-a, dok vojske susjedne Srbije i Hrvatske jačaju i rastu.
Teorija Dobrice Ćosića u Hrvatskoj
Gospodine Izetbegoviću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) je ovih dana izašla sa ‘spiskom’ smjernica u kojima se govori o formiranju trećeg entiteta, pod svaku cijenu novog Izbornog zakona, priznanja oslobodilačke uloge Hrvatske u ratu. Kako Vi vidite taj svojevrsni memorandum, u kakvoj je on funkciji, kao i ono što sadrži?
 
Izetbegović: Hrvatski akademici su izgleda odlučili da se bave politikom po ugledu na ono što radi srbijanska SANU, i to na jednostran i priprost način koji promovira hrvatski predsjednik Milanović. Akademici bi trebali da svoje stavove utemelje na naučnim i historijskim istinama i činjenicama, da time čuvaju i vlastiti dignitet. Hrvatski akademici su odlučili da istine gurnu pod tepih, pa zagovaraju stvaranje „trećeg entiteta“ u BiH uz tvrdnju da nas je Hrvatska vojska oslobađala?! Akademici ignorišu činjenicu da kompletno političko i vojno rukovodstvo tzv. HZHB trenutačno izdržava kazne u Hagu radi pokušaja stvaranja „etnički čistog hrvatskog entiteta na tlu BiH“, i to u sprezi sa tadašnjim rukovodstvom Hrvatske, odnosno Šuškom i Tuđmanom! Da su odgovorni za rušenje Mostara, i niza hercegovačkih i srednjebosanskih gradova i naselja, za konc-logore i teške zločine nad civilima. Milanović je, pak, nedavno ustvrdio da je Hrvatska vojska oslobodila Sarajevo?! I u Hrvatskoj se izgleda „primila“ teorija Dobrice Čosića o „spasonosnim lažima“.
Pregovori završeni, Čović ‘uvukao’ Rusiju
Hoće li biti nove runde razgovora o izbornom zakonu, pominje se Brisel i konkretno zahtjev HDZ-a da se po zamislima ove stranke rješi pitanje popune Domova naroda?
 
 
Izetbegović: Što se mene i SDA tiče, ti pregovori su završeni. Mogu biti nastavljeni nakon izbora i formiranja novih koalicija, i težište treba biti na odnosu građanskog i etničkog principa. To znači da osovinu u budućim pregovorima trebaju nositi građansko/ljevičarske stranke i stranke okupljene oko HDZ. Stavljanje tog tereta na leđa SDA je zaista bilo nekorektno i nije moglo dati rezultat.
Diplomatska aktivnost iz Hrvatske ne jenjava kada je u pitanju izborni zakon, razlike u načinu izvođenja radova između Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića su evidentne, no cilj je isti. Ipak, šta zvanični Zagreb po tom pitanju uopšte može napraviti? 
 
Izetbegović: Za sada ništa. Nakon izbora je potrebno snažno poraditi na boljim odnosima Hrvatske i BiH, i boljim odnosima hrvatskih i probosanskih stranaka u BiH, na relaksaciji koja će omogućiti dogovor. Pritisak na Bošnjake i SDA koji je inicirao i koordinirao predsjednik HDZ-a Čović sa SNSD-om i Dodikom, uvlačeći postupno Zagreb, Beograd, HAZU, pa i Rusiju u svoj projekat, očigledno nije, niti će dati rezultat. Treba mijenjati strategiju, odustati od ucjena, uvreda i prijetnji jer na takav način s nama ne mogu ništa postići, a ići na dogovor, realan i izbalansiran.
Jačati odbranu BiH
Sve su češća upozorenja Zapadnih partnera na opasnosti koje po stabilnost BiH može i predstavlja Rusija. Kakav treba i kakav može biti odgovor iz BiH na te prijetnje?
Izetbegović: Moramo jačati saradnju sa snagama koje se mogu nositi sa Rusijom. Dakle, ubrzati put ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u. I jačati na dnevnoj bazi sve što sam maločas pobrojao, sve što jača odbranu BiH, uz paralelno slabljenje svega što pogoduje širenju ruskog uticaja.
Ono što pogoduje Rusiji u ovom momentu kada je u pitanju BiH su svakako blokade koje dolaze iz RS-a, ali i blokade koje radi HDZ, aktuelna je blokada novca za izbore. Mislite li da tu ima koordiniranih napora pobrojanih snaga? 
 
 
Izetbegović: Naravno da ima. Ciljevi im nisu isti, osim cilja da se oslabi probosanski blok stranaka koji ima podršku 60% glasačkog tijela u BiH. SNSD će rado pomoći HDZ-u da ostvari paritet, odnosno trećinu uticaja i pozicija u BiH, jer tada imaju dvije trećine zajedno, a ovih probosanskih 60 procenata se zbija u jednu trećinu, u neku zamišljenu „bošnjačku kvotu“ od 33%.
Preopasno vrijeme za eksperimente
Denis Bećirović je kandidat više stranaka za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Kako gledate na taj potez i kakvu kampanju očekujete, s obzirom da je izvjesno da ćete Vi biti kandidat SDA?
Izetbegović: Taj potez pomaže SNSD-u i HDZ-u, jer ih na neki način amnestira, odustaje od borbe sa onima koji su istinski problem BiH i, umjesto toga, unosi razdor u probosanski blok. SDA, koja se veoma solidno nosi sa blokadama i koordiniranim pritiscima SNSD/HDZ, i koja ima podršku naroda, jer u posljednja tri izborna ciklusa ta podrška nije pala ispod 275.000 glasova, bit će napadnuta od interesne koalicije stranaka koje pojedinačno u prosjeku imaju deset puta manju podršku, i koje ideološki nemaju nikakvu poveznicu. Dakle, umjesto da svi zajedno usmjerimo energiju kojom bismo odgovorili spregu HDZ-SNSD, energija tih stranaka će biti usmjerena protiv patriotske SDA i mene.
Unutar ove grupacije ne postoji zajedničko gledanje ni na ključno pitanje problema sa HDZ. Tu su im viđenja potpuno „razroka“. Kada SDP koalira sa „derivatima SDA“, a  Naša stranka sa Kukićem i Kasumovićem, onda se zaista treba upitati o čemu se tu radi? Nažalost, očigledno se radi o banalnoj borbi za vlast, a ne o plemenitoj borbi za principe i stabilnost države.
 
Bilo je nekih poziva, Dino Konaković je to poručio, da SDA podrži Komšića. Kakav je Vaš komentar? 
 
Izetbegović: Konaković bi se trebao brinuti za sebe, a ne za SDA i Komšića. On ne bi trebao podržavati Čovića, a učinio je to u kritičnom momentu za BiH, oslabio je pregovaračku poziciju nas koji smo se opirali pritisku da se usvoje retrogradna rješenja izbornog zakona.
I analitičari koji nisu naklonjeni SDA ne dvoje da će stranka koju predvodite pojedinačno imati najviše glasova. No, može li se nakon izbora desiti nešto slično kao što je sada na sceni u KS, da se vlast formira bez izbornog pobjednika, pogotovo što bi veliki uticaj na njeno formiranje mogao imati HDZ s kojim ste u otvorenom sukobu?
 
Izetbegović: Svašta je moguće u politici, ali ja vjerujem da će narod prepoznati aktere, prozrijeti njihove interese i motive, i glasati za one u koje je siguran. Preopasno je ovo vrijeme za eksperimente, i narod to osjeća.

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Back to top button
%d bloggers like this: