politika

Izbori u Crnoj Gori izazvali paniku u Bruxellesu: Što ako se sad okrenu Rusima

To je uobičajena praksa i izjavu o parlamentarnim izborima u Crnoj Gori objavit ćemo nakon tog nalaza. Crna Gora je važna, partnerska država u procesu pristupanja. Pomno pratimo događaje - rekao je Stano

Tomislav Krasnec

U Bruxellesu još nema službenih komentara na rezultate izbora u Crnoj Gori, ni iz NATO-a, u koji je Crna Gora ušla 2017., ni iz Europske unije, s kojom je Crna Gora ljetos otvorila posljednje poglavlje u pregovorima o pristupanju. No, neslužbeno se u kuloarima već mogu čuti prve reakcije onih aktera koji pomnije prate situaciju na zapadnom Balkanu, a ta neslužbena razmišljanja sežu od upozorenja da bi neka snažno prosrpska i proruska vlada u Podgorici narušila stabilnost u regiji, do uvjerenja da je normalno da se, nakon 30-ak godina, dogodi smjena vlasti i da ne treba očekivati da će neka nova vlada mijenjati proeuropsku orijentaciju Crne Gore.

Marginalizirati desnu struju

Službeno, na pitanje o rezultatima izbora u Crnoj Gori, glasnogovornik Europske komisije Peter Stano jučer je samo poručio da se EU neće oglašavati prije no što OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava objavi svoj preliminarni nalaz o tim izborima. – To je uobičajena praksa i izjavu o parlamentarnim izborima u Crnoj Gori objavit ćemo nakon tog nalaza. Crna Gora je važna, partnerska država u procesu pristupanja. Pomno pratimo događaje – rekao je Stano.

Po diplomatskim kuloarima u Bruxellesu čuli smo komentar da bi eventualna promjena smjera u crnogorskoj vlasti, od jednog europskog i transatlantskog smjera prema proruskom i prosrpskom smjeru, bio “ozbiljan problem” i da Jadran u tom slučaju više ne bi nužno bio percipiran kao “more mira” nego nešto drugo.

Taj izraz “more mira” spominjao se kao opis činjenice da je Crna Gora bila posljednja jadranska zemlja koja je ušla u NATO, i to nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u kojemu su sudjelovali i ruski agenti. No, to su samo neslužbene, prve reakcije o nečemu što se u Bruxellesu komentira uvjetno, jer od istih smo ljudi čuli i ocjenu da nisu sigurni da predsjednik Milo Đukanović neće uspjeti u poslijeizbornom sklapanju vladajuće većine složiti neku vladu u kojoj će biti i njegova stranka DPS.

Tek treba vidjeti kako će se odvijati formiranje vladajuće većine. – Ne mislim da se može nakon ovakvih rezultata reći da je ovo kraj europske perspektive Crne Gore. To bi bila promašena ocjena – kaže Tena Prelec, znanstvena suradnica na sveučilištu Oxford specijalizirana za međunarodne odnose. No, Europa će vjerojatno pomno pratiti hoće li oporbene stranke, koje kreću u formiranje vlasti, uspjeti marginalizirati nacionalističku, desničarsku struju koja nedvojbeno postoji u tim redovima i hoće li pokazati inkluzivnost.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP) kaže kako bi bilo lakše davati prognoze i analize da je Crna Gora bar jednom imala tranziciju vlasti nakon nekih izbora, ali nije.

– To se jednom moralo dogoditi. Sada je pitanje kako će ta nova vlada izgledati, hoće li doista biti vlada eksperata, hoće li se održati, kako će izgledati kohabitacija te vlade s Đukanovićem, koji ostaje predsjednik. Iz izjašnjavanja pobjednika u izbornoj noći dalo se naslutiti da neće dopustiti neki veliki avanturizam u mijenjanju smjera Crne Gore.

O njima samima, naravno, ovisi koliko će se uspjeti osloboditi te neke sumnje da dolaze na vlast sponzorirani političkim silama izvan same Crne Gore. Saveznici Crne Gore, kako NATO, tako i EU, tek će na temelju ponašanja nove parlamentarne većine i vlade procjenjivati kako se odnositi prema novoj Podgorici – kaže Picula. Gnjev prema korupciji Picula, međutim, ne vjeruje da je izborne pobjednike motivirala želja da mijenjaju međunarodni položaj i smjer države.
– Motivirala ih je želja da smijene vlast koja nije smijenjena 30 godina – kaže Picula.

S time se slaže i stručnjakinja s Oxforda Tena Prelec, koja smatra da se ovakav rezultat izbora u Crnoj Gori ne treba promatrati kroz etničku prizmu, kao da su se izjašnjavali Srbi protiv Crnogoraca.

– Ne može se podcjenjivati gnjev koji postoji prema vlasti, posebice prema korupciji – smatra Prelec.

Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close