religija

Hoće li Aja Sofija po drugi put postati džamija?

Predsjednik Turske i vođa vladajuće islamističke partije R. T. Erdogan želi svjetski poznatu Aja Sofiju - nekad najveću crkvu u svijetu i jedini preostali trag hrišćanskog Carigrada - pretvoriti u džamiju i time pridobiti poene kod turskih birača

Aja Sofija (Hagia Sophia) nije samo prepoznatljivi simbol grada Istanbula, već i najpopularnija turistička atrakcija u Turskoj. Ogromna kupola od kamena i opeke i unutrašnjost zdanja, ukrašena vrijednim freskama, privlače milione posjetilaca. Oni svake godine dolaze da vide ovaj grandiozni spomenik kulture koji je dio svjetske baštine UNESCO-a. Ali Aja Sofija je više od arhitektonskog remek djela – ona je oduvijek bila politički simbol, piše Deutsche Welle.

Monumentalnu građevinu podigao je vizantijski car Justinijan u šestom stoljeću nove ere. Kada su Osmanlije 1453. godine osvojile Carigrad, sultan Mehmed II je crkvu pretvorio u džamiju. Osnivač Turske Republike Mustafa Kemal Ataturk je sa Aja Sofijom napravio čin od velikog simboličkog značaja: 1935. godine pretvorio ju je u muzej. “Moderna Turska je sekularna zemlja”, tako da je glasila njegova tadašnja poruka.

Sadašnji turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan želi iskoristiti simboliku ovog istorijskog zdanja, smještenog u istanbulskom okrugu Fatih, kako bi prikupio političke poene. Za mnoge od njegovih nacionalističko-islamističkih glasača Aja Sofija je simbol osvajanja hrišćanskog Carigrada od strane Osmanlija ali i simbol superiornosti islamskog svijeta.


San o džamiji sve bliži?

Turski predsjednik i šef vladajuće stranke AKP sada čini sve kako bi promijenio nekadašnju odluku Ataturka. Aja Sofija bi ponovo trebala biti objekat u kojem će se održavati džume – molitve. U Turskoj je bilo više propalih rasprava o pretvaranju Aja Sofije u džamiju – ali ovaj put planovi poprimaju jasne konture: Vrhovni upravni sud ispituje ovog četvrtka da li je Ataturkova uredba, kojom je Aja Sofija 1930-ih pretvorena u muzej, pravno održiva.

Inicijativa Erdoganove partije AKP popraćena je nacionalističkom retorikom. “Aja Sofija je naše geografsko vlasništvo i pod našim je suverenitetom. Oni koji su je osvojili mačem, također imaju imovinska prava”, rekao je Numan Kurtulmuş, zamjenik predsjedavajućeg AKP-a.

Erdoganova vladajuća stranka sigurna je u pobjedu: još u ponedjeljak, na 567. godišnjicu od osvajanja Carigrada, jedan istanbulski imam je organizirao da se u Aja Sofiji čitaju kuranske sure. Nakon toga, turska javnost je počela da nagađa je li odluka već donesena i da li su već započete pripreme za pretvaranja Aje Sofije u džamiju.

Simbolični čin koji razdvaja

Erdoganova inicijativa zapravo je usmjerena na okupljanje turskog biračkog tijela oko njegove partije AKP. Prema posljednjim anketama, ova vladajuća stranka je očito izgubila popularnost među turskim stanovništvom. Zbog toga predsjednik Erdogan posljednjih mjeseci ponovo pokušava produbiti nacionalističke osjećaje u narodu.

Ovaj pokušaj bi mogao otvoriti nove političke rovove. Carigradski patrijarh Bartolomej, poglavar pravoslavne crkve, oštro se usprotivio pretvaranju Aje Sofije u džamiju. Aja je jedan od najvažnijih spomenika ljudske civilizacije i pripada ne samo njenim neposrednim vlasnicima, nego i “cijelom čovječanstvu”, rekao je patrijarh na crkvenom bogoslužju u Istanbulu.

Nikolas Uzunoglu, predsjednik Federacije Turaka grčkog porijekla (IREF), za DW kaže da je pogrešno što Aja Sofija postaje politički predmet sporenja. Ovo istorijsko zdanje je simbol mira između religija i civilizacija. “Izjave o” osvajanju Aja Sofije mačem “trebale bi izazvati zabrinutost u našem društvu”, rekao je Uzunoglu.

“Ne postoji vjersko opravdanje”

I akademski svijet je zabrinut zbog moguće transformacije muzeja. „Aja Sofija već 1500 godina služi dvjema svjetskim religijama, a da nije morala temeljno mijenjati svoju arhitekturu”, kaže istoričar Edhem Eldem sa istanbulskog univerziteta Bogazici. “U svijetu postoji samo nekoliko takvih građevina. I moraju se zaštititi.”

Aja Sofija takođe predstavlja zajedničko, univerzalno ljudsko nasljeđe. “Želimo li ovu svjetsku zaostavštinu izolirati i sakriti? Zar nije bolje predstaviti je i dalje cijelom svijetu?”, postavlja pitanje Eldem.

I islamski teolog İhsan Eliaçık na to slično gleda. Za njega ne postoji vjersko opravdanje za takav korak. “Za pravo mačem” nema mjesta u Kur’anu. Nasilno prisvajanje kulturno-istorijskih objekata je zabranjeno. Aja Sofija je simbol mira između islamskog i kršćanskog svijeta”, kaže Eliacik.

Prigovori koji, čini se, ne zanimaju turskog predsjednika Erdogana. Grčko-pravoslavnoj zajednici u Turskoj nedavno je poručio: „Kad nam kažete:„ Molim vas, nemojte pretvoriti Aja Sofiju u džamiju “, mislite li da se Turska mora prikloniti vašoj volji? Čekamo odluku Vrhovnog upravnog suda. Nakon nje će se preduzeti potrebni koraci.“

Deutsche Welle 

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close