politika

Herr Schmidt u Sarajevu

Nasljednik Valentina Inzka dočekan je s kritikama u Republici Srpskoj, dok su njegov dolazak pozdravili lideri SDA i hrvatskih stranaka

Dejan Kožul

Ime Valentina Inzka, još kratko aktualnog Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, postalo je gotovo sinonim za tu funkciju koju je obnašao posljednjih 13 godina. Točno je to pola vremena ukupnog postojanja Ureda visokog predstavnika (OHR), koji je formiran 1995. kada je sklopljen Dejtonski sporazum, čiju civilnu provedbu nadzire. Prije Inzka, koruškog Slovenca iz Austrije, tu je dužnost obavljalo još šest diplomata. To su, redom, bili Šveđanin Carl Bildt, Španjolac Carlos Westendorp, Austrijanac Wolfgang Petritsch, Britanac Paddy Ashdown, Nijemac Christian Schwarz-Schilling i Slovak Miroslav Lajčák. Sada je red na drugog Nijemca, Christiana Schmidta, koji bi dužnost trebao preuzeti 1. augusta.

U tih 26 godina postojanja OHR dva imena su se posebno isticala. Paddy Ashdown se i dalje pamti u BiH kao Visoki predstavnik koji je maksimalno koristio takozvane bonske ovlasti, prema kojima je OHR mogao nametati i mijenjati zakone, smjenjivati političke dužnosnike i slično. U periodu od 2002. do 2006. Ashdown je izmijenio statut Grada Mostara, što je Ustavni sud 2009. poništio pa je grad bio u političkoj blokadi, bez izbora. Nametnuo je zastavu i himnu BiH, zakone o državljanstvima, zakon o Vijeću ministara BiH kao državnoj vladi i, možda najvažnije, inicirao formiranje Komisije Vlade Republike Srpske za utvrđivanje činjenica o zbivanjima u i oko Srebrenice 1995. godine. Ukupno je donio 430 važnih odluka. Među Hrvatima nije bio omiljen zato što su ga optuživali da je zloupotrijebio prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana tako što mu je ovaj navodno dao salvetu na kojoj je iscrtao liniju koja dijeli Evropu na zapadnu, katoličku i istočnu, pravoslavnu, a sam Ashdown je to predstavio kao salvetu na kojoj je Tuđman dijelio BiH. Odlazeći Valentin Inzko – poznat i kao čovjek koji je najčešće “izražavao zabrinutost” – bio je njegov kontrapunkt. Za razliku od prethodnika, Inzka su kritizirale sve strane. U RS-u je to već standard, a u Federaciji BiH, posebno među Bošnjacima, predmet kritike je to što nije oštrije reagirao na sve češće opstrukcije iz RS-a i najave odcjepljenja.

U takvoj atmosferi uslijedila je i njegova ostavka, kao i odabir njegovog nasljednika, kojeg je još ranije kandidirala njemačka vlada. Schmidt je bivši njemački ministar poljoprivrede iz bavarske stranke CSU, koji je 1990-ih kao član Bundestaga zadužen za vanjsku politiku često boravio na Balkanu. Odabirom Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) službeno je 27. svibnja imenovan za sljedećeg Visokog predstavnika. Odluka je donesena bez učešća Rusije, države članice PIC-a. Štoviše, Ruska Federacija se usprotivila izboru Schmidta. Smatraju da se radi o “kršenju ustaljene prakse izbora Visokog predstavnika” jer da “samo Savjet bezbjednosti UN-a može odlučiti o Visokom predstavniku”. To je bilo dovoljno da izbor ne priznaju ni u RS-u. Milorad Dodik tako tvrdi da Schmidt neće biti novi Visoki predstavnik – ili da će biti, ali samo za područje Federacije BiH, jer da RS ionako želi da se ta funkcija ukine. Zbog imenovanja Schmidta na čelo OHR-a u Beogradu je održan i sastanak predstavnika RS-a, uključujući i opozicione. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovio je da je njegov stav prema Schmidtu afirmativan, ali da nije to problem, već kršenje pravne procedure.

U samoj su Federaciji Schmidta poneki bošnjački krugovi dočekali s nepovjerenjem, ukazujući na njegovu navodnu bliskost s Rusima i na hrvatsko odlikovanje Redom Ante Starčevića te tvrdeći da Njemačka nastoji preuzeti politiku EU-a u regiji. Međutim, Schmidtovo imenovanje pozdravio je lider SDA Bakir Izetbegović. “Mislim da nećemo dobiti čovjeka koji bolje poznaje situaciju u BiH i koji je dobronamjerniji u odnosu na BiH od gospodina Valentina Inzka, ali ćemo možda dobiti čovjeka s jačim leđima”, rekao je Izetbegović, smatrajući da će Schmidt imati veću podršku da “pokrene stvari s mjesta”. Istovremeno, Schmidtovo su imenovanje pozdravile i stranke bh. Hrvata, očekujući da će on podržati provedbu reforme izbornog zakona.
Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button