Analizavijesti

Henry Kissinger: Vrijeme je da se sukob u Ukrajini riješi pregovorima

“Prvi svjetski rat bio je svojevrsno kulturno samoubistvo koje je uništilo eminentnost Europe. Europski su čelnici srljali u sukob u koji nitko od njih ne bi ušao da su predvidjeli svijet na kraju rata 1918. godine.”

Henry Kissinger, bivši američki državni sekretar i savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je da bi svijet mogao biti na prekretnici u sukobu u Ukrajini i pozvao na pregovore za postizanje mira. Iznio je svoja razmišljanja u gostujućem eseju koji je u petak objavio Spectator, britanski magazin , na svojoj web stranici.

Kissinger je napisao da zima nameće pauzu u vojnim operacijama velikih razmjera u Ukrajini, uspoređujući to sa situacijom u septembru  1916. kada su glavni zapadni borci u Prvom svjetskom ratu, potaknuti golemim stradavanjima vojnika i civila, tražili posredovanje SAD-a kako bi se sukob okončao mirnim putem. Kazao je kako je američki predsjednik Woodrow Wilson tada, suočen s nadolazećim američkim predsjedničkim izborima, propustio trenutak u kojem je diplomacija mogla zaustaviti pokolj i spasiti milione života.

“Nalazi li se svijet danas na sličnoj prekretnici u Ukrajini jer zima nameće pauzu u tamošnjim vojnim operacijama velikih razmjera? Više puta sam izrazio svoju podršku savezničkim vojnim naporima da se osujeti ruska agresija u Ukrajini. No približava se vrijeme donošenja odluka temeljenih na strateškim promjenama koje su već postignute i njihovog integriranja u novu strukturu usmjerenu na postizanje mira kroz pregovore”, napisao je iskusni diplomat.

Prema Kissingeru, Ukrajina je zbog iznimnog otpora ruskim snagama “po prvi put u modernoj povijesti postala velika država u srednjoj Europi”. Također je sugerirao da se međunarodna zajednica – uključujući Kinu – protivi prijetnji Rusije da će upotrijebiti nuklearno oružje. Kissinger je naveo kako vjeruje da neutralnost Ukrajine više nema smisla i da bi “mirovni proces trebao povezati Ukrajinu s NATO-om, kako god da je izražen”.

Rusiju ne treba oslabiti

 

Kissinger navodi da bi, unatoč tome što ga mnogi priželjkuju, kolaps Rusije uzrokovao mnoge probleme te da umjesto toga treba težiti stvaranju nove međunarodne strukture i poretka u kojem bi Rusija s vremenom trebala pronaći svoje mjesto.

“Poželjni ishod za neke je da rat učini Rusiju impotentnom. Ne slažem se. Unatoč svoj svojoj sklonosti nasilju, Rusija je dala odlučujući doprinos globalnoj ravnoteži i ravnoteži snaga tokom više od pola tisućljeća. Povijesnu ulogu Rusije ne treba degradirati. Vojni neuspjesi Rusije nisu eliminirali njezin globalni nuklearni doseg, što joj je omogućilo da prijeti eskalacijom u Ukrajini.

Čak i ako se ta sposobnost smanji, raspad Rusije ili uništavanje njezine sposobnosti za stratešku politiku moglo bi njezin teritorij koji obuhvaća 11 vremenskih zona pretvoriti u sporni vakuum.  Konkurentska društva mogla bi odlučiti svoje sporove riješiti nasiljem. Druge zemlje bi mogle nastojati proširiti svoje teritorije silom. Sve ove opasnosti bile bi dodatno složene zbog prisutnosti hiljada  komada nuklearnog oružja koje Rusiju čini jednom od dvije najveće svjetske nuklearne sile.”

Kissingerovi prijedlozi

Bivši diplomat spomenuo je prijedlog koji je iznio u maju  da se uspostavi linija prekida vatre duž granica teritorija koje je Kijev kontrolirao do 24. februara . Sugerirao je da se Rusija može povući s područja koja je zauzela tokom “specijalne vojne operacije”, ali ne iz Donecka, Luhanska i Krima.

“Ako se prijeratna linija razdvajanja između Ukrajine i Rusije ne može postići borbom ili pregovorima, moglo bi se istražiti pribjegavanje načelu samoodređenja. Referendumi pod međunarodnim nadzorom koji se tiču ​​samoodređenja mogli bi se primijeniti na teritorije koji izazivaju posebne podjele i koji su se promijenili ruke više puta tijekom stoljeća”, nastavio je 99-godišnji Kissinger. “Cilj mirovnog procesa bio bi dvojak: potvrditi slobodu Ukrajine i definirati novu međunarodnu strukturu, posebno za srednju i istočnu Europu. Na kraju bi Rusija trebala pronaći mjesto u takvom poretku.”

“Potraga za mirom i redom ima dvije komponente koje se ponekad tretiraju kao kontradiktorne: težnja za elementima sigurnosti i zahtjev za djelima pomirenja. Ako ne možemo postići oboje, nećemo moći postići ni jedno ni drugo. Put diplomacije može izgledati kompliciran i frustrirajuć. Ali napredak na njemu zahtijeva i viziju i hrabrost da se krene na to putovanje”, zaključio je Kissinger.

Izvor

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
%d bloggers like this: