politika

Haris Silajdžić: Dejton nije implementiran i zato i dalje napadaju BiH

Dejtonski sporazum nije implementiran i pored garancija velikih sila, posebno Aneks 7 koji se tiče povratka prognanih i raseljenih, poručio je Haris Silajdžić, ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine i predsjednik Vlade RBiH u ratnom periodu, te bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (2006.-2010.), u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Ovaj političar, koji je uz rahmetli Aliju Izebegovića, prvog demokratski izabranog predsjednika Predsjedništva RBiH, podnio najveći teret ratnog liderstva napadnute i okupirane Bosne i Hercegovine, 25 godina poslije, govorio je o Dejtonskom mirovnom sporazumu, kojim je 21. novembra 1995. godine zvanično prekinut rat u BiH.

Silajdžić je, kao član delegacije BiH koja je prihvatila Sporazum, bio u Daytonu, u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Znamo da su presude donesene poslije Daytona potvrdile da se u BiH radilo o agresiji i planiranom genocidu u cijeloj BiH po mišljenju mnogih. Presuda o genocidu, međutim, odnosi se samo na Srebrenicu. Sam Dayton posljedica je političke odluke velikosrpskog establišmenta u Beogradu, ali i pristajanja hrvatskog političkog vrha na podjelu BiH između dvije susjedne države zloupotrebom vojne sile i zločinima protiv civilnog stanovništva, koji se u Evropi nisu dogodili od Drugog svjetskog rata”, rekao je Silajdžić i dodao:

“Međunarodna zajednica nije bila neutralna. Vijeće sigurnosti UN-a još u septembru 1991. izglasalo je nametanje embarga na naoružavanje svim bivšim jugoslovenskim republikama (rezolucija 713) što je prirodno pogađalo gotovo isključivo BiH.”

– Embargo –

Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton je, kako se prisjetio Silajdžić, rekao da je embargo “išao na štetu Bosne”. Ipak, embargo je ostao na snazi i pored nastojanja nekih američkih političara, kao što su Joseph Biden i Robert Dole, čime je omogućeno srpskoj oružanoj sili da u prvim mjesecima agresije ostvari ciljeve etničkog čišćenja na velikom dijelu BiH putem masovnih ubijanja, konclogora i progona civilnog stanovništva. Pružajući otpor agresiji, političko i vojno rukovodstvo BiH bilo je prisiljeno kršiti embargo da bi ostvarilo pravo na samoodbranu, koje je prirodno pravo zaštićeno Poveljom UN-a.

“BiH je postala članicom UN-a 22. maja 1992. godine. Embargo je održavan u suprotnosti sa Poveljom UN-a, uglavnom zbog stava političkih centrala u Londonu, Parizu i Moskvi, gdje je i iniciran, i pored masovnog stradanja civilnog stanovništva koje se nije moglo braniti bez oružja protiv vojne sile bivše JNA”, istakao je Silajdžić.

U situaciji kad je BiH u tim ključnim momentima imala protiv sebe domaće ekspoziture politika susjednih država, vlade velikih evropskih država u Londonu, Parizu i Moskvi, i embargom vezane ruke, nastojanja američke administracije, kako je kazao, nisu bila dovoljna da se taj odnos promijeni.

BiH je imala i prijatelje koji su pomagali, uglavnom u islamskim zemljama i dobar dio medija, pogotovo američkih, na svojoj strani.

“Ovakvi odnosi i ukupan kontekst su se prirodno odrazili na Dejtonski sporazum, koji je donio mir, ali je i prihvatio rezultate ostvarene agresijom i genocidom. To je činjenica koja stoji na putu stabilizacije BiH kao demokratske države ravnopravnih građana. Treba reći da Dejton nije implementiran i pored garancija velikih sila, posebno Aneks 7 koji se tiče povratka prognanih i raseljenih”, rekao je Silajdžić istakavši da je ovo jedan od uzroka oživljavanja pretenzija prema BiH, posebno vidljivih u djelovanju velikosrpske iredente i vlade u Beogradu sa situaciji prilagođenim pristupom, a uz podršku Moskve.

Odgovor ukupne međunarodne zajednice na opasnosti koje izaziva otvoreno miješanje u stvari BiH je neadekvatan, smatra Silajdžić, uz napomenu da slučaj BiH ne smije biti priča od genocida do Dejtona i natrag, ne samo zbog BiH.

– Izbori u BiH i SAD-u –

Silajdžić smatra da “će izbori u BiH biti produktivni kada se ostvare osnovne pretpostavke kao što su transparentnost i integritet, te obaviještenost i ozbiljan pristup onih koji biraju i onih koji se biraju”.

Izbori u Bosni i Hercegovini će biti produktivni kada se ostvare osnovne pretpostavke kao što su transparentnost i integritet izbora te obaviještenost i ozbiljan pristup onih koji biraju i onih koji se biraju, ovom stubu demokratije kako se izbori često nazivaju. U našem slučaju važan je okvir u kome se izbori događaju”, rekao je Silajdžić.

Govoreći o nedavno održanim izborima u SAD-u, Silajdžić je rekao da je moguće da će nova američka administracija na čelu sa predsjednikom Joeom Bidenom u okviru novog odnosa prema Evropi i NATO-u poduzeti mjere koje će se bazirati na pravima BiH kao članice UN-a, odredbama Dejtonskog sporazuma i presudama Suda za ljudska prava u Strazburu koje dokidaju diskriminaciju i primat etničkog principa, koji je neprirodnom vojnom silom i genocidom nametnutut BiH.

Silajdžić smatra da “će izbori u BiH biti produktivni kada se ostvare osnovne pretpostavke kao što su transparentnost i integritet, te obaviještenost i ozbiljan pristup onih koji biraju i onih koji se biraju”.

Izbori u Bosni i Hercegovini će biti produktivni kada se ostvare osnovne pretpostavke kao što su transparentnost i integritet izbora te obaviještenost i ozbiljan pristup onih koji biraju i onih koji se biraju, ovom stubu demokratije kako se izbori često nazivaju. U našem slučaju važan je okvir u kome se izbori događaju”, rekao je Silajdžić.

Govoreći o nedavno održanim izborima u SAD-u, Silajdžić je rekao da je moguće da će nova američka administracija na čelu sa predsjednikom Joeom Bidenom u okviru novog odnosa prema Evropi i NATO-u poduzeti mjere koje će se bazirati na pravima BiH kao članice UN-a, odredbama Dejtonskog sporazuma i presudama Suda za ljudska prava u Strazburu koje dokidaju diskriminaciju i primat etničkog principa, koji je neprirodnom vojnom silom i genocidom nametnutut BiH.

Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close