politikavijesti

Evropski parlament: Podrška OHR-u i bonskim ovlastima

Evropski parlament usvojio je danas rezoluciju o BiH u kojoj se, između ostalog, naglašava da je tempo pristupanja EU određen sprovođenjem reformi čiji je cilj garantovanje pravilnog funkcionisanja demokratskih institucija

zasnovanih na vladavini prava, dobrom upravljanju i osnovnim pravima.

Rezolucija je usvojena sa 340 glasova za i 276 protiv, navodi se na sajtu Evropskog parlamenta.

Izvještaj Paula Rangela ističe dvije glavne prepreke napretku BiH prema integraciji u EU: bojkotiranje i povlačenje vodstva i predstavnika RS iz državnih institucija, konkretno Milorada Dodika, i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji BiH.

U rezoluciji se pozivaju BiH i svi njeni politički akteri da naprave značajne korake ka članstvu u EU napredovanjem u ostvarivanju 14 ključnih prioriteta, posebno vraćanjem nezavisnosti pravosuđa, jačanjem vladavine prava, kao i unapređenjem borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, podsticanjem i obezbjeđivanjem slobode medija i okruženja za civilno društvo, te zaštitom ranjivih grupa.

Evropski parlament izražava žaljenje što se više od 25 godina nakon završetka rata BiH “i dalje suočava sa podjelama koje promovišu političke elite, pokušajima secesije i visokim stepenom korupcije, što doprinosi masovnom odlivu mozgova i demografskom padu”.

U rezoluciji se ističe poštovanje nasljeđa Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i koncept konstitutivnih naroda, ali i ističe da ovo rješenje ne bi trebalo da dovodi do diskriminacije drugih građana.

Evropski parlament u ovom dokumentu osuđuje izjave i prijedloge koji imaju za cilj podrivanje ustavnih vrijednosti BiH, te napominje da ova zemlja treba da ustavni okvir uskladi sa evropskim standardima i principima.

Takođe se naglašava da sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje obavezu primjene odluka visokog predstavnika, ne dovodeći u pitanje sprovođenje prijeko potrebnih političkih i strukturnih reformi u zemlji, te naglašava neophodnost jačanja odgovornosti građana i političara BiH u razvoju zemlje.

U dokumentu koji nije pravnoobavezujući, ali predstavlja političke smjernice za zemlju u procesu evrointegracija, izražava se “snažna podrška OHR-u u izvršavanju svog punog mandata, uključujući korištenje bonskih ovlaštenja kao posljednjeg sredstva, ako je potrebno da se osigura puno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i suvereniteta i integriteta BiH”.

Takođe, prima se na znanje nedavna u odluka visokog predstavnika da suspenduje Zakon o nepokretnoj imovini u Republici Srpskoj i produži zabranu raspolaganja državnom imovinom, te “najoštrije osuđuje svaka retorika mržnje i prijetnje nasiljem prema visokom predstavniku, uključujući i one izražene na mitingu u Banjaluci 20. aprila”, a vlasti pozivaju da spriječe i krivično gone one koji ih upućuju.

U tekstu se izražava protivljenje svim štetnim ustupcima po pitanju državne i odbrambene imovine, pozivaju međunarodni akteri da podrže OHR i njegovu ekspertsku grupu u njihovom radu na pronalaženju održivog rješenja za dobrobit cijele zemlje i svih građana, te traži da reaguju na, kako se navodi, “secesionističke napore rukovodstva Republike Srpske snažnijim i kredibilnijim pristupom”.

Takođe, izražava se žaljenje zbog ćorsokaka u pregovorima o reformi Ustava i Izbornog zakona u BiH, kao i zbog nedostatka političke volje da se ona sprovede uoči ovogodišnjih opštih izbora u oktobru.

U rezoluciji se pozivaju svi akteri da omoguće da se izbori održe u oktobru kako je predviđeno i da pregovaraju u dobroj volji i postignu uravnotežen sporazum, u skladu sa evropskim standardima, presudama Evropskog suda za ljudska prava i preporukama Venecijanske komisije da bi ispunili ustavnu obavezu.

Zastupnici su pozvali Bosnu i Hercegovinu na provedbu EU sankcija Rusija i upozorili da Moskva ima interes destabilizirati zemlju.

– Bosna i Hercegovina je na raskrsnici i sada je najvažnije da izađe iz slijepe ulice u koju su je doveli secesionizam čelništva RS i neuspjeh da se pregovorima riješi pitanje izbornih i ustavnih reformi – rekao je pučanin Michael Gahler (EPP) u ime izvjestitelja, javlja Avaz.

Gahler je pozvao EU da uvede sankcije za čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji je, nakon što se u Briselu obvezao na provedbu reformi, “odletio u Sankt Peterburg na susret s Vladimirom Putinom i odbio osuditi rusku agresiju na Ukrajinu”.

Pozvao je na kompromis u izbornim i ustavnim reformama predloživši da “ako se s jedne strane izborni zakon mijenja u skladu sa željama hrvatskih građana, onda bi se s druge strane opseg prava veta u Domu naroda možda mogao svesti na najvažnije tačke”.

Povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič napomenuo je kako je Bosni i Hercegovini 23. juna Evropsko vijeće poslalo jasnu poruku da će dobiti status kandidata za EU ako provede osnovne reforme u skladu s 14 prioriteta koje je utvrdila Evropska komisija, od poštivanja demokratskih normi, vladavine prava, temeljnih prava do reforme javne uprave.

– Sada se u oktobru trebaju provesti pošteni i slobodni izbori. Samo konkretnom provedbom reformi Bosna i Hercegovina će pokazati da zaslužuje status kandidata – rekao je zastupnicima Lenarčič.

Štetne politike u BiH, promašene u Briselu

Zastupnici u Evropskom parlamentu podržali su evropsku perspektivu BiH i vezanje statusa kandidata s provedbom reformi, ali i ukazivali na propuste Brisela. Više zastupnika upozorilo je na štetne politike Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom.

U ime kluba socijaldemokrata Dietmar Koster složio se da BiH treba dati status kandidata, ali je napomenuo da za to ona “treba provesti reforme protiv korupcije i osnažiti vladavinu prava” a njegov stranački kolega Andreas Šider (Schieder) dodao da BiH mora izvršiti preuzete obveze, no za to je “potrebna značajna promjena ponašanja političkih čelnika u BiH, posebno određenih entiteta”, poručio je Šider.

Slovenski eurozastupnik Klemen Grošelj je u ime kluba liberala Renew ocijenio je da djelovanje EU-a u Bosni i Hercegovini “nije ni geopolitičko ni strateško”, ali da je BiH bez obzira na sve probleme zaslužila status kandidata.

– Kao pijani se držimo 14 reformskih uslova koji su nastali u sasvim drugom političkom i prije svega sigurnosnom kontekstu – rekao je i ustvrdio da je neuspjeh BiH posljedica i nesposobnosti EU-a da djeluje jedinstveno.

– EU mora odlučno, uz jasan okvir uvjetovanja u metodologiji proširenja, prekinuti igre mačke i miša koje igramo s raznim domaćim političarima. Takve promjene neće se svidjeti mnogim domaćim političarima, ali ionako se njima predugo uzaludno bavimo – pozvao je Grošelj.

U ime kluba Zelenih Tineke Strik upozorila je da je ruska agresija na Ukrajinu “proces integracije učinila još žurnijim jer destabilizacija regiji ozbiljno prijeti”.

– Dodik ne može govoriti da je za pristupanje EU-u i istovremeno podržavati Putina i pokušavati razbiti Bosnu. HDZ ne može uporno pokušavati da se zacementira etnička podjela diskriminatornim izbornim zakonom koji narušava načelo jedna osoba, jedan glas – rekla je.

Hrvatski zastupnici tražili poštivanje konstitutivnosti naroda

Hrvatski eurozastupnici u raspravi su pak isticali potrebu poštivanja konstitutivnosti triju naroda u BiH i ukazivali na neodrživost sadašnjeg izbornog zakona po kojemu predstavnika Hrvata u predsjedništvu BiH mogu birati i Bošnjaci.

Željana Zovko (HDZ/EPP) je u obraćanju u ime pučana rekla da “Evropski parlament treba promicati poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine te poticati ispravnu provedbu odluka Ustavnog suda BiH”.

Posebno je istaknula potrebu da se postigne napredak u izbornoj reformi.

Zovko i njene stranačke kolege su na konačnu verziju izvještaja o Bosni i Hercegovini priložili amandman koji se poziva na Strateški kompas, smjernicu vanjske i sigurnosne politike EU-a koja poziva na podršku suverenitetu, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, temeljenom na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, u skladu s Ustavom BiH.

HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak također je zatražila da se pristupi reformi Ustava i izbornog zakona, “kako bi se taj ključni preduslov koji često spominjemo mogao dovršiti za izbore u oktobru”.

Također je istaknula da je za Hrvatsku “posebno važno” za BiH dobije status kandidata i zato što “u njoj živi pola miliona Hrvata”.

– Stabilnost i dugoročni opstanak BiH mogu se postići samo reformom izbornog zakona kojom bi se osiguralo da i Hrvati mogu sami izabrati vlastite političke predstavnike – istaknuo je Tomislav Sokol, također HDZ-ov eurozastupnik.

“Usluga Beogradu i Kremlju”

Ladislav Ilčić iz Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) ocijenio je da ” izvještaj ide u potpuno pogrešnom smjeru” i “pojačava problem umjesto da ga rješava”.

– Jedino što može donijeti trajni mir za Bosnu i Hercegovinu je pravedan odnos među narodima – rekao je i postavio pitanje zastupnicima mogu li zamisliti da u Belgiji “Valonci biraju političke predstavnike Flamanaca kao što Bošnjaci biraju političke predstavnike Hrvata”.

Nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić ustvrdio da je u BiH “najviše zakinut hrvatski narod” i problem BiH također pokušao približiti primjerom Belgije.

– Pretvaranje Bosne i Hercegovine u takozvanu građansku državu bez priznavanja nacionalnih entiteta, može, ali onda neka na Belgiji pokažemo taj primjer, neka se Valonci, Flamanci i Nijemci odreknu svojih prava i ja vjerujem da će Bosna i Hercegovina slijediti njihov primjer.

Stavove hrvatskih zastupnika podržali su zastupnici Evropskih konzervativaca i reformista Asita Kanko (Assita) i Angel Džambazki. Kanko je upozorila da će ustrajavanje na unitarnijoj BiH imati suprotan učinak, a Džambazki je ocijenio “da je ovaj izvještaj slab”.

– Hrvatskoj zajednici u BiH nisu zagarantovana prava predstavljanja. (…) Da bi postojala stabilnost u Bosni i Hercegovini, hrvatska zajednica mora biti ravnopravno zastupljena, ravnopravno zaštićena. Sve ostalo je usluga Beogradu i Kremlju – rekao je bugarski konzervativac.

Izvor

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Back to top button
%d bloggers like this: