ekonomija

Država mora imati više sluha za male proizvođače koji kreću sa biznisom

Cijena organskog graška je dva do tri puta viša od cijene običnog graška, koji je tretiran hemikalijama, a slično je i sa svim drugim biljnim proizvodima

ELDAR DIZDAREVIĆ

Daleke 1924. godine, tada četrnaestogodišnji Donald Watson iz Yorkshirea u Engleskoj odlučio je prestati jesti meso nakon što je prisustvovao krvavom pokolju stoke na farmi njegovog ujaka. Osamnaest godina nakon toga on i njegova supruga Dorothy prestali su konzumirati i sve mliječne proizvode, a s obzirom na to da su željeli popularizirati svoje prehrambene navike, bilo im je potrebno neko ime pa su skovali termin vegan, kao skraćenicu od vegetarijanstva. Termin vegan je danas prihvaćen u cijelom svijetu i za razliku od vegetarijanca označava osobu koja ne jede nikakvu hranu životinjskog porijekla. Vegetarijanac ne jede meso, vegan pored mesa ne jede ni jaja, mlijeko, med i drugu hranu koja ima veze sa životinjama. Watson je umro 2006. u 96. godini, pri čemu je nadživio sve svoje kritičare savremenike koji su tvrdili da bezmesna prehrana škodi čovjeku.
Veganstvo nije odmah postalo popularno širom planete. Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća samo 3,4 posto Amerikanaca nije jelo meso, a od toga je samo 0,4 posto bilo vegana. No, vremena se i navike mijenjaju. Proboj veganstva došao je sa milenijskom generacijom – mladih, urbanih, osviještenih i obrazovanih ljudi – tako da danas četvrtina Amerikanaca od 25 do 34 godine kaže da su vegetarijanci ili vegani. Slično je i u Evropi, a posebno u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj i Sloveniji. U Švedskoj, naprimjer, djeca u osnovnim školama prema zakonu moraju imati najmanje jedan vegetarijanski dan sedmično u školskim kuhinjama, a sve je veći i veći broj onih koji povećavaju broj takvih dana u sedmici.

Organski uzgojena hrana
Vegetarijanstvo i veganstvo su mjerljivo dobri za zdravlje čovjeka. Potpisniku ovih redova se, recimo, nakon samo sedam dana striktno vegetarijanske prehrane holesterol u krvi snizio sa 6,5 na ispod 4, bez uzimanja bilo kakvih lijekova. Ljudi koji uvedu promjene u ishrani u smjeru veganstva svjedoče o sniženju krvnog pritiska, šećera u krvi, nestanku raznih hroničnih bolesti, a svi bez izuzetka oslobode se masnih naslaga na tijelu tako da im tjelesna masa brzo padne na normalu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je prije nekoliko godina iznenadila planetu kada je utvrdila da je crveno meso štetno za ljude i da može uzrokovati tumorska oboljenja. Međutim, nije sve vegetarijanstvo i veganstvo istog ranga. Tako, naprimjer, i vegani i vegetarijanci posebno cijene organski uzgojenu hranu, bez štetnih hemikalija, a biljke tretirane pesticidima baš i ne cijene previše. O genetski modificiranoj hrani neće ni da čuju.

Čitajte kolumne Eldara Dizdarevića:

Crna Gora i Kosovo imaju monetarnu stabilnost – ali bez izvlačenja novca iz džepova građana, kao što je kod nas slučaj

Država dopustila nelojalnu konkurenciju i damping cijene u pivarskoj industriji

BH Telecom u misiji razvoja BiH
S obzirom na to da širom svijeta posljednjih godina sve više i više raste broj sljedbenika vegetarijanstva i veganstva, to je pokrenulo i jedan sasvim novi biznis, uzgoj zdrave hrane, organske i nemodificirane, a takva je hrana kao po pravilu znatno skuplja u odnosu na običnu. Naprimjer, cijena organskog graška je dva do tri puta viša od cijene običnog graška, koji je tretiran hemikalijama, a slično je i sa svim drugim biljnim proizvodima. No, ono što je najbolje u svemu tome je činjenica da se sva takva zdrava hrana na tržištu proda, odnosno da je potražnja za njom velika. Nedavno je objavljena jedna studija koja je pratila navike svjetskih bogataša i poredila ih sa navikama siromašnijih ljudi. Bogataši su se isticali i razlikovali samo u dvije stvari – ulagali su svoj novac u vlastito kvalitetno obrazovanje i obrazovanje svoje djece te u zdravu hranu.

Zdrava hrana je danas veliki biznis koji će još rasti. I kod nas ima začetaka tog recimo organskog biznisa, ali ima i jako puno nejasnoća i temeljnog neznanja u vezi sa zdravom hranom. Naprimjer, nedavno sam u jednom supermarketu naišao na začine koji su se reklamirali kao organski i zdravi, a u sastavu na prvom mjestu je naveden mononatrijev glutaminat ili pojačivač okusa. Naravno, nema zdrave i organske hrane sa mononatrijevim glutaminatom, a koliko su osviješteni ljudi protiv tog aditiva najbolje, recimo, svjedoči da je jedna velika hrvatska kompanija iz svih svojih začina i supa odavno izbacila pojačivač okusa. No, ovdje se kod nas u BiH začini sa pojačivačem okusa reklamiraju kao zdrava hrana?! I vjerovatno se proizvođač začuđeno pita zašto mu prodaja ne ide.

Nažalost, i mediji daju veliki doprinos zbunjenosti oko zdrave hrane. Nedavno je jedan hrvatski portal objavio tekst u stilu “ako vam je stalo do zdravlja, biljnim uljima nema mjesta u vašoj ishrani”. U tekstu se navodi kako su biljna ulja štetna, kako ugrožavaju zdravlje ljudi i slično, a tek se negdje pri kraju navodi da je riječ o rafiniranim biljnim uljima, odnosno uljima iz sjemenki soje, kukuruza, pamuka i uljane repice. Sjemenke te četiri biljke se zagrijavaju na ekstremno visokim temperaturama, što uzrokuje da nezasićene masne kiseline oksidiraju, stvarajući nusprodukte štetne za zdravlje ljudi i životinja. Baš kao da autor teksta nikada nije čuo za termine nerafinirano ulje, hladno cijeđeno ulje i slično. Ulja, odnosno masti, veoma su nepostojana na visokim temperaturama i brzo oksidiraju, tako da u veganskoj filozofiji priznaju samo nerafinirana hladno cijeđena ulja. Rafinirano maslinovo ulje i hladno cijeđeno maslinovo ulje nisu jedno te isto. Prvo je loše, drugo je sjajno. A nerafinirano maslinovo ulje je posebno dobro zato što može dugo izdržati visoke temperature a da ne oksidira. I u BiH postoje veoma dobra i kvalitetna hladno cijeđena maslinova ulja. Recimo, maslinovo ulje jednog hercegovačkog proizvođača svojim se okusom i teksturom može nositi i sa najboljim uljima iz svijeta.

Biznis stradao zbog države
Koliko je biznis sa zdravom hranom potencijalan, svjedoči i sljedeće. U blizini Sarajeva je postojala jedna velika plantaža bijelog luka, čiji je sav urod išao u izvoz. Cijena bijelog luka se tada u Evropi kretala iznad 45 eura po kilogramu. Nažalost, taj je biznis ovdje stradao zbog države. Naime, proizvođač nije mogao dobiti odgovarajuću dokumentaciju jer ovdašnje resorno ministarstvo nije uopšte imalo registriran bijeli luk sa crvenom opnom kao autohtoni bh. proizvod. Tako je urod od 25 tona bijelog luka na kraju propao, jer se nije mogao izvesti bez odgovarajuće dokumentacije. A tržište bijelog luka u Evropi je gotovo nezasito. U posljednje vrijeme poznati su brojni slučajevi šverca bijelog luka iz Norveške u Švedsku?!

Uglavnom, da ne dužimo previše, biznis sa zdravom i organskom hranom, vegetarijanskom i veganskom je nešto što je odavno u svijetu trend i što će prema najavama svih relevantnih stručnjaka i dalje rasti. Cijene organskih proizvoda su veoma visoke, a kupaca ne nedostaje. Bosna i Hercegovina i njeni rijetki proizvođači se itekako mogu uklopiti u te tokove, ali je potrebno prije svega uraditi dvije veoma važne stvari. Država mora imati više sluha za male proizvođače koji kreću sa biznisom i lakše im i brže rješavati papirologiju. S druge strane, ovdašnji mali proizvođači moraju shvatiti da je to biznis na duge staze i da u njemu nema mjesta za jeftine prevare tipa “take money and run” jer, naprosto, kupci vani jesu spremni platiti znatno više cijene, ali definitivno nisu glupi niti neupućeni pa da kupuju organske začine sa pojačivačem okusa ili rafinirana biljna ulja sa oznakom kvalitetno i zdravo.

Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close