politika

Do Bidena preko Mesića

HAJRUDIN SOMUN

Amerika je odahnula jer se u srijedu nije ponovio 6. januar 2021. koji će se u njenoj savremenoj istoriji pamtiti kao 11. septembar 2001. Možda još i duže, jer je izbio iz same utrobe Amerike, a ne iz “svjetskog terorizma”. Odahnula je, ali Joeu Bidenu neće biti lako da iskorijeni sjeme razdora američkog društva koje je posijao Donald Trump. Svijet je takođe odahnuo, ali ne znam je li veći ili manji njegov dio sretan što je Amerika dobila predsjednika nikad toliko drukčijeg od svog prethodnika. Da ne idemo dalje po svijetu, pogledajmo samo našu zemlju i njeno balkansko okruženje, od Vardara pa do Triglava, ispod kojeg ne znam još je li otišla čestitka u Bijelu kuću.

JEDNI ŽALE, DRUGI OČEKUJU PREVIŠE


U Bosni i Hercegovini jedni žale za Trumpom, drugi od Bidena očekuju previše. Ne godina, ne dvije, nego četiri će proći dok Biden ne pomiri do srži razjedinjenu Ameriku i pokrpi što je Trump rušio, kvario i brljao po svijetu. Najprije treba spasiti Ameriku od koronavirusa koji je, kao što je rekao na inauguraciji pred sablasnim hiljadama zastava umjesto ljudi, pokosio više Amerikanaca nego Drugi svjetski rat. Nova administracija već je napravila plan povratka Amerike u međunarodne institucije i sporazume, na tome radi već od prvog dana, ali koliko će joj biti potrebno vremena da se vrati tamo gdje je rado viđena kao vodeća sila svijeta? Amerike koja stiže kao nosilac, ali i spasilac tamo gdje su ugrožene i pogažene one ljudske vrijednosti kojima je posvećen Joe Biden. I koje je dokazao na Bosni i Hercegovini.

Ali hoće li Biden stići do Bosne kao što je stizao kad je bila pogažena i ugrožena više nego danas? I zato će biti potrebno strpljenje onih koji ga rado očekuju. Ne samo zato što će ga sada kao predsjednika više voditi interesi Amerike kao velike sile nego kao senatora ili potpredsjednika što su ga vodila načela ugroženosti osnovnih ljudskih prava. Ili zato što će ga u tome sprečavati koronavirus i unutrašnje američke podjele. On se vraća svijetu koji poznaje bolje od svih prethodnih predsjednika poslije hladnog rata, a Balkan mnogo bolje i od svog ranijeg predsjednika Baracka Obame. Svjestan je, kako se poigrao riječima, da Amerika može ostati vodeća sila svijeta “ne samo primjerom svoje snage već snagom svog primjera”. Svoja uvjerenja da će se Bidenova administracija posvetiti BiH izražavaju oni koji ga dobro poznaju, kao Muhamed Šaćirbej, jedan od američkih Bosanaca blizak ljudima oko Bidena. Ili mladi eksperti za međunarodne odnose poput Adisa Maksića, profesora sa sarajevskog Burch univerziteta, koji kaže da “unutrašnja polarizacija neće usporiti povratak prijašnjim strukturama američke vanjske politike” i da “dolazeći predsjednik vidi američku ulogu na međunarodnoj sceni kroz prizmu inherentnog sukoba između zapadnih vrijednosti i autokratskih formi vladavine”.
Bosna i Hercegovina jeste dio tog sukoba, ali još nešto više, možda i gore. Biden je u srijedu rekao da želi spasiti Ameriku od “sila koje nas dijele”. A šta će da rekne o Bosni kad mu savjetnici kažu da ona danas nije pogođena rasnom “bijelom supremacijom” kao Amerika, nego crnim etničkim nacionalizmom i korupcijom kojom se hrani taj nacionalizam. Ovih dana na adresu Joea Bidena iz Sarajeva se šalju čestitke, lijepe želje i poruke, ali malo koja će stići do Bijele kuće osim jedne koja je otišla iz Zagreba, a tiče se Bosne i Hercegovine. To je ono što je predsjedniku Bidenu kao lijek od etničke epidemije koja truje BiH i traje četvrt vijeka preporučio bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Iako je sam Mesić potvrdio da je Bidenu “poslao pismo sa prijedlozima za BiH”, ono nije objavljeno u cijelosti, ali kako su ga mediji prenijeli od zagrebačkog Nacionala, tvrdi kako “Bosnu i Hercegovinu treba ustrojiti po građanskom, a ne nacionalnom principu – što je suprotno onom što zagovara državni vrh Hrvatske” i da BiH “istodobno može biti i dejtonska i građanska država – ta dva koncepta ne isključuju se, već su komplementarni te se nadopunjuju”. Objašnjavajući takav pristup za Oslobođenje, Mesić je rekao: “Ako gledamo povijesno, BiH je bila konstituirana na građanskom principu. Ona nikad nije bila podijeljena entitetski prema nacionalnom principu. Ona je uvijek bila građanska država, koliko je to bilo moguće u povijesnim uvjetima. Međutim, da bi se BiH uključila u europske integracije, ona opet mora biti građanska država. To BiH čeka. Dakle, pitanje je opstanka BiH”.

MESIĆEVO PISMO


Zašto je baš Stjepan Mesić pisao Bidenu o BiH? Zato što on jedini može dobaciti do Bijele kuće, što ga Biden lično poznaje i spominje u svojim izvještajima. Što se okružio ljudima koji znaju da je Mesić jedini koji je konzistentan u stavovima o BiH od početka 1990-ih i što je upravo zbog toga već tada žrtvovao visok položaj u svojoj zemlji. Nije Bidenu pisao u ime sadašnje vlasti Hrvatske, nije ni u ime vlasti BiH, ali kamo sreće da je mogao biti u Daytonu da se izbori za drukčiju BiH od ove današnje.
Mesić se nada da će Bidenova administracija početi proces uspostavljanja takve BiH. “Napokon!”, kaže. Spadam među građane BiH koji se ni s Mesićem ne slažu da će odvijanje tog procesa, “ali i krajnji rezultat u najvećoj mjeri ovisiti o ljudima u BiH”. Nego da su, nasuprot onome kako Biden vidi u svojoj Americi “sile koje nas dijele”, ovdje te sile izvan BiH. One su nam, prije Moskve ili Pekinga, tu u komšiluku, neposredni susjedi. Dok god u Beogradu i Zagrebu sjede vlasti kakve sada sjede, podjela Bosne i Hercegovine će im biti jedini veliki motiv saradnje, a u krajnjem ishodu i cilj. Nije uzalud ovih dana na N1 Sonja Biserko rekla kako je Srbija frustrirana Bidenovom pobjedom, da je izvor trajne nestabilnosti regiona. I da, ako se SAD i EU “što pre ne oglase”, BiH ide ne samo prema daljoj nefunkcionalnosti “nego i raspadu”. Vladajući ljudi Hrvatske, uključujući šefa države, u BiH vide samo Hrvate, i to samo one koji su dobrodošli u Zagreb. Poput Dragana Čovića, koji i ne zna što su građani, jer je, po njegovom mišljenju, “jednakopravnost tri konstitutivna naroda… natkrovljujuća ustavna kategorija”. Ili poput Bariše Čolaka, koji je u dva maha bio ministar pravde BiH, ali Mesića naziva “plaćenim bošnjačkim lobistom”.
Eto zašto je važno što se Stjepan Mesić obratio pismom predsjedniku Bidenu, a nama koji se s njim slažemo ostaje nada da će, bar kad nađe lijek da zacijeli rane koje Americi nanose koronavirus i polarizacija društva, naći vremena i za Bosnu i Hercegovinu da je spasi od “sila koje je dijele”. Od tih istih sila BiH je 1995. spasila, pri čemu je pomogao i glas senatora Joea Bidena.

Izvor

Show More

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
Close
Close