kultura

Da li je BiH nedovršena država ili su samo nedovršene njene politike i političari

DRŽAVA IZNAD SVEGA

Sa svakom političkom blokadom i krizom Bosne i Hercegovine povlači se teza o njenoj nedovršenosti, što najviše naglašavaju političari iz RS-a. Ipak možda je pravo pitanje da li je nedovršena ona ili njene politike i politički lideri.
Posebno se to ogleda u posljednjim dešavanjima i postupcima člana Predsjedništva Milorada Dodika koji svojim potezima više šteti sebi i svojoj politici nego ikome drugom. Kako drugačije ocijeniti neodlazak na Strateški forum koji se ovih dana održava na Bledu ili još indikativnije glasanje protiv da se u Banjoj Luci otvori ured ambasade Ruske Federacije.

Sve ovo vrijeme stigmu nedovršene država plasiraju eksponenti destruktivnih politika jer se u općoj nefunkcionalnosti i kontinuiranoj blokadi državnog aparata mogu lako naći argumenti za te tvrdnje. Ipak, lako je dokazati da je bh. “nedovršenost” vještačkog karaktera, zavisna od njenih “lidera”.

Neki analitičari poput profesora Nerzuka Ćurka još prije deset godina uvodili su pojam “trajne nedovršenosti” te naglašavali odgovornost međunarodne zajednice koja stoji iza Dejtonskog sporazuma krajnjeg argumenta naše (ne)dovršenosti.

“Jedino Washington može uvjeriti EU da je BiH trajno nedovršena država ako ostaje prosti zbir dva entiteta, a budući da će godinama ostati baš to, nedorečenost države koja zahtijeva vanjski pritisak ostaje možda jedina naša nada”, napisao je Ćurak daleke 2011. godine.

Bosanskohercegovačka nedovršenost može se posmatrati i kroz prizmu brojnih presuda Suda za ljudska prava u Strazburu, prijeke potrebe njihovih implementacija, ali i nekih posljednjih izjava.

U ovom kontekstu može se gledati i jučerašnja izjava predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je na Bledu kazao kako
se može biti multikulturalno društvo i multietničko bez konstitutivnosti, uvodeći možda još jedan faktor naše prividne nedovršenosti.

“Bivša država je to po automatizmu preuzela od Sovjeta. To je tada čuvalo BiH. Važno je zaštiti prava pojedinaca i zaštitili ste sve što je važno u jednom društvo. Niko u BiH neće biti manje Bošnjak, Hrvat ili Srbin, ako se odrekne konstitutivnosti jer tako žive građani širom Evrope. To ne zavisi od mene nego od ljudi koji glasaju na izborima i prepoznaju to kao princip”, izjavio je Komšić.
Izvor

Show More

Leave a Reply

Back to top button