Analizavijesti

Da li će Schmidt zakucati posljednji ekser u sanduk građanskih stranaka

S. Mahinić

Visoki predstavnik Christian Schmidt u najavljenoj odluci o nametanju Izbornog zakona odredio je da će za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH biti potrebno osam delegata u svakom klubu konstitutivnih naroda.

U praksi će to značiti garanciju vlasti HDZ-a barem za nekoliko ciklusa kao rezultat izvojevane pobjede u bitci koju vode više od 20 godina. Ni najveći politički protivnici to im neće moći osporiti.

Osim toga, značit će da će 60 posto glasačkog tijela u državi i 80 posto u Federaciji BiH uvijek biti predstavljeno samo kroz bošnjačku kvotu u izvršnoj vlasti države (33 posto) i Federacije (50-60 posto).

Međutim, isto tako, SDA će kao najjača bošnjačka stranaka, ili neka druga koja uspije zauzeti vodeću poziciju među Bošnjacima, zavisno kako će većina Bošnjaka doživjeti ovakav ishod izborne reforme, puno lakše doći do kontrolnog paketa.

Podsjećamo, po trenutnom izbornom zakonu dovoljno je šest delegata u svakom klubu jednog od konstitutivnih naroda da se izabere predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH koji zajednički biraju mandatara vlade.

U takvom zakonskom okviru ona stranka koja ima 12 delegata u bilo kojem klubu može blokirati sve političke procese i ucjenjivati sve druge stranke. Sa Schmidtovim prijedlogom dovoljno je 10 delegata od 17 za takvu vrstu blokade, a ne više 12.

Gledajući u historiju izbornih rezultata zanimljivo je provjeriti stanje u bošnjačkom klubu Doma naroda FBiH, i ko bi najviše profitirao da su važila pravila koja su procurila u javnost.

U tekućem sazivu Doma naroda Federacije SDA je 2018. dobila devet delegata, od čega osam u bošnjačkom klubu. Nakon Općih izbora 2014. godine SDA je dobila 10 delegata u bošnjačkom klubu, a četiri godine ranije devet delegata.

Samo u posljednja tri ciklusa, SDA bi po Schmidtovom prijedlogu uvijek mogla predložiti predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH, a 2014. bi imali kontroli paket. Uz jednog ili dva preletača to bi isto mogli dobiti 2010. i 2018. godine.

S obzirom da će Schmidtovom odlukom građanske stranke doći u skoro nemoguću poziciju da iz sva tri kluba skupe po osam delegata da bi zaobišli nacionalne stranke, pitanje je kako će izgledati njihova budućnost.

Većina stranaka će biti daleko pragmatičnije, još više nego sada, fokusirat se na vođenje čisto etnonacionalne politike, jer će ona predstavljati kraći put do osvajanja pozicija u vlasti.

Priča građanskih stranaka kako one ne žele u vlast sa nacionalistima postat će još više besmislenija u sistemu u kojem postoje etničke kvote u svakoj državnoj instituciji, od izvršne do zakonodavne vlasti.

Građani koji ne podržavaju nacionalne stranke će se neminovno većinski prikloniti onima koji makar dijelom mogu ispuniti njihove zahtjeve, ne iz ubjeđenja već iz nužde.

Pravila političke igre građanskim strankama nikad nisu ni bila naklonjena. Sa Schmidtovom reformom koja će navodno “odblokirati” Federaciju BiH, dodatno je blokirajući, svim strankama koje budu djelovale izvan nacionalnog koncepta bit će besmisleno sudjelovati.

Nacionalna politika dobit će novi polet uzrokovan s jedne strane euforijom, a s druge razočarenjem u politiku međunarodne zajednice koja već godinama ima dvostruke aršine u smislu shvatanja koncepta konstitutivnosti u Federaciji i Republici Srpskoj.

A međunarodni zvaničnici će još dugo cinično postavljati pitanje, kad god ih se bude podsjećalo na perfidnu politiku kojoj svjedočimo “a zašto glasači ne daju povjerenje građanskim strankama”?

Izvor

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button
%d bloggers like this: