politika

Bildanje mišića na BiH / Neuspjela predstava i šou predsjednika Hrvatske: On je zaista prešao sve granice!

Izjava predsjednika susjedne zemlje Zorana Milanovića ponovo pokazuje njegovu neozbiljnost kad je riječ o vanjskoj politici, a posebno odnosima u regiji

EDIN BARIMAC

Iako je osnovni cilj i motiv hrvatske diplomatije bio zalaganje za uvrštavanje pojma konstitutivnosti naroda u završnu deklaraciju NATO-samita u Bruxellesu, već jučer tokom dana bilo je jasno da do toga neće doći. U deklaraciji sa samita NATO-a biće spomenuti Dejtonski mirovni sporazum i izborna reforma u BiH u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, ali ne i konstitutivni narodi kako je to izričito u nedjelju zatražio predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Takav zahtjev naišao je na brojne reakcije u Bosni i Hercegovini.

– Ono što je Milanović govorio je više bildanje mišića na internoj sceni, gdje su do izražaja došle velike netrpeljivosti između njega i Vlade Hrvatske, odnosno Plenkovića i njegovih ministara. Bildanje mišića na BiH po njemu je najlakši metod da pokaže svoju snagu, kazao je Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u.

Ovakav rasplet događaja u vezi s deklaracijom s NATO-samita još u nedjelju je najavio član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je kazao da Hrvatska zbog forsiranja konstitutivnosti naroda ulazi u sukob s NATO-om.

PRIJETNJOM DO FUSNOTE
– Vrlo je jasno iz presuda Evropskog suda za ljudska prava da se u BiH treba odbaciti taj koncept, kao što je jasno da smo se u Programu reformi obavezali na jednakopravnost svih građana, rekao je u nedjelju Komšić, dodajući da smo “mi pokušavali da objasnimo hrvatskim zvaničnicima da je ono što traže u BiH nespojivo sa NATO-om”.
– Sad u NATO-u trebaju odlučiti da li su im važniji standardi i interesi Alijanse ili antinato i antievropski standardi zvaničnika Hrvatske, ističe on.
Milanović je jučer kazao kako je “Hrvatska uspjela u završnu deklaraciju samita NATO-a ubaciti referencu na Dejtonski mirovni sporazum, tek nakon šest dana insistiranja”.
Podsjetimo, Milanović je u nedjelju zaprijetio da neće dati saglasnost za završni dokument samita ako se u njemu ne spomene sporazum kojim se BiH definira kao država triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata i ostalih građana.
– Ne volim riječ “zaprijetio”, nisam zaprijetio, ali nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Dejtonski sporazum kao osnova funkcioniranja BiH, morali smo reći da ćemo se suprotstaviti konsenzusu, izjavio je novinarima Milanović po dolasku na sastanak čelnika 30 država članica NATO-a.

Pojasnio je da ga je u nedjelju nazvao glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i da je “to riješeno u pola minute”.
– To je mala stvar za ovaj samit, vrlo marginalna, fusnota, ali za nas je to “big foot” (veliki korak, op. a), izjavio je Milanović.
Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, ocijenio je da “izjava predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića još jednom pokazuje njegovu neozbiljnost kad je u pitanju vanjska politika, posebno ona koja se odnosi na region.”
– Iako je gospodin Milanović tamo tražio da se striktno spomene Izborni zakon, to se neće desiti na način kao je to on rekao, da se zakon spominje u kontekstu tri konstitutivna naroda. Može se spomenuti Dejtonski sporazum, jer NATO i države članice su uvijek pominjale Dejtonski mirovni sporazum u smislu njegovog poštivanja i kreiranja sigurnog i stabilnog okruženja u Bosni i Hercegovini, sve s ciljem podrške euroatlantskom putu BiH. Također, može se spomenuti Izborni zakon BiH, ali samo u smislu snaženja demokratskih procesa i poštivanja presuda Evropskog suda, rekao je Kožljak.
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je “najnovijim kompromisom koji je postignut izdignuta predstava ili šou koji je Milanović planirao uraditi za ovo pitanje”.

– Očito da su predstavnici NATO-a htjeli izbjeći tu vrstu predstave tako da je iznađeno neko kompromisno rješenje, koje nigdje ne spominje konstitutivne narode, na čemu je insistirao Milanović, ali se ipak reflektira na pitanje spominjanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, uvrštavanja u deklaraciju, ali isto tako i izbornu reformu, kaže Topić.
Ono što je zabrinjavajuće je da razjedinjena BiH neće moći adekvatno odgovoriti lobiranju Hrvatske za politike koje su ustvari politike HDZ-a.
– Hrvatska provodi snažnu kampanju unutar EU. Sami smo svjedoci da kroz jednu vrstu lobiranja i stajališta hrvatskog predsjednika koji je u svom maniru iskazao određenu vrstu nipodaštavanja deklaracije, predstavljajući je sa neke visine kao dokument koji je nastao u kuhinji “jedne nevladine organizacije”, a koji će a priori iz perspektive Hrvatske biti odbačen – tako da se može računati sa tom vrstom kampanje lobiranja i sasvim sigurno vidimo da je riječ o sinhronizovanoj kampanji koju ne samo da će provoditi Vlada RH već je njen sastavni dio sam predsjednik, kaže Topić.
Bivši ministar odbrane BiH Zekerijah Osmić navodi da u posljednje vrijeme izjave Milanovića često iznenade u negativnom kontekstu, kad je riječ o njegovom miješanju u unutrašnje odnose u BiH.
– Naravno, ne mislim da Hrvatska koja ima jedan od konstitutivnih naroda u BiH, Hrvate, ne treba imati i voditi računa o položaju Hrvata, ali i položaju svih drugih naroda i građana u BiH. Ipak, on je zaista prešao, rekao bih, sve granice kada su u pitanju Hrvati i njihov položaj u BiH, kaže Osmić.
ZADATAK NATO-A
Ne može se Hrvatska kao članica NATO-a ponašati izvan pravila koja propisuje NATO, kaže Kožljak

Ističe da se u BiH često pozivamo na Dejtonski mirovni sporazum, međutim, problem je “što različiti političari i organizacije ili pojedinci često znaju taj sporazum tumačiti na svoj način – često su ta tumačenja vrlo različita”.
– Izvorni Dayton je jasan i nedvosmislen i on poznaje samo državu BiH, poznaje dva entiteta i poznaje sve narode koji žive u BiH i ostale građane koji žive u BiH. Dakle, mi imamo presudu Sejdić i Finci. Nema nikakve priče o konstitutivnim narodima i tu sam siguran da članice NATO-a neće prihvatiti da bude u toj deklaraciji… U svakom slučaju, želim još podsjetiti i Milanovića i druge naše komšije i one koji to nisu da NATO i EUFOR i dalje imaju zadatak da kontrolišu i nadgledaju mir u Bosni i Hercegovini. Oni su i dalje sa svojim štabovima smješteni u Sarajevu i nikada nisu ni odustali od tih svojih misija. Prema tome, NATO neće sigurno promijeniti svoje odnose prema nama u BiH, prema Oružanim snagama BiH i prema onome za što je zadužen, a to je trajno očuvanje mira u BiH, zaključuje Osmić.
Izvor

Show More

Leave a Reply

Back to top button