Mirovni plan Daraae planira premještanje terorista u Siriju koja je pod okupacijom Turaka

Steven Sahiounie

Danas je autobus pun Sirijske arapske vojske (SAA) napadnut na cesti zapadno od Darae, s izvješćima o jednom poginulom i osam ranjenih. U utorak je u Darai na snagu stupio sporazum koji podržava Rusija, čime su okončane višemjesečne napetosti između Sirijske arapske vojske (SAA) i tamošnjih lokalnih terorista. Krajem srpnja počeli su sukobi topništva između dvije strane. Grad na jugu Sirije, na jordanskoj granici, bio je u vojnom sukobu koji je doveo civilno stanovništvo u opasnost, što je rezultiralo bijegom stanovnika.
Ruska vojna policija ušla je u četvrt Daraa al-Balad kako bi evakuirala teroriste koji su odbili položiti oružje i primiti amnestiju iz SSP-a. Teroristi su se u utorak navečer ukrcali u autobuse kako bi ih odvezli u Afrin na sjeveru Sirije, u sklopu dogovora. Oni naoružani borci koji su amnestirani i položili oružje ostat će u gradu.

Nakon što teroristi budu uklonjeni, SAA će ući u to područje, a život će se vratiti u normalu za stanovnike koji su postali taoci. Tisuće stanovnika koji su pobjegli iz borbi pomoći će SAA-i da se vrati kući, a vladine institucije poput medicinske njege bit će dostupne, a besplatne javne škole nastavit će se sredinom rujna.

U četvrti Daraa al-Balad živi oko 40.000 ljudi, a to je postala kritična situacija s ekstremnim izazovima u pristupu hrani i energiji.

Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) procijenio je broj interno raseljenih osoba u području Daraa al-Balad i okolnim područjima u provinciji na 38.000, uključujući gotovo 15.000 žena i preko 20.400 djece.

POVIJEST DARAAE
Nasilje je izbilo u ožujku 2011. u Darai, čime je započeo 10-godišnji sukob u Siriji. SAA je oslobodio Darai 2018. godine sporazumom koji je posredovao Rus, u kojem su teroristi i njihove obitelji bili evakuirani u Idlib, a neki preostali borci postigli su sporazum sa SAA-om, kojim će mirno nadzirati neke kontrolne točke unutar Daraa al-Balada, dok SAA bi imala druge kontrolne točke. Međutim, dogovor se s vremenom raspao jer su borci više puta gađali SAA koristeći snajpere na motociklima. Do srpnja su započele otvorene borbe između dviju strana.

AFRIN DANAS
Turska okupira Afrin i koristi njihovu miliciju, Sirijsku nacionalnu vojsku (SNA) kako bi lokalno stanovništvo držala u podčinjenosti. SNA, unatoč svom imenu, nije pod sirijskom upravom, već je pod turskom vojnom kontrolom i plaćenici su koji slijede radikalni islam.

Turske dobrotvorne organizacije djeluju u Afrinu i distribuiraju hranu sirijskim Arapima koji su poslani da istisnu izvorno stanovništvo koje je bilo mješavina Kurda, kršćana i Arapa.

Turska je 20. siječnja 2018. godine provela operaciju Maslinova grana kako bi očistila iz Afrina milicije poznate kao YPG, koja je dio milicije SDF-a koju podržavaju SAD, a koja se borila za poraz ISIS-a. Do 18. ožujka Turska je etnički očistila Afrin.

Od 2016. godine Turska je pokrenula trojicu invazijskih operacija preko svoje granice na sjeveru Sirije: Štit Eufrata 2016., Maslinova grančica 2018. i Proljeće mira 2019. Cilj je stvoriti granični pojas pod upravom Turske, koji je Turska prvotno pokušala prodati na Zapad kao ”sigurnu zonu”, ali zapravo je sigurna luka Muslimanskog bratstva.

Nedavno je SNR otela brojne civile u Afrinu. Bataljoni pod nazivom “al-Jabha al-Shamiya” i “divizija Sultan Murad” nametnuli su mještanima bolnu opsadu, jer su upali u kuće građana i oteli više od 30 civila i odveli ih na nepoznato odredište.

Izvori su dodali da su otete osobe bile izložene najgorim oblicima zlostavljanja, mučenja i vrijeđanja otkad su zatražile obnovu svoje imovine koju su zauzeli turski okupacijski plaćenici.

POVIJEST ETNIČKOG ČIŠĆENJA U AFRINU
Nacionalna inicijativa za Afrin u njemačkom gradu Bonnu naglasila je koordinaciju i ujedinjenje napora koji rade za Afrin i njegov narod, te suočavanje s turskom okupacijom i njezinim plaćenicima te siguran i dostojanstven povratak prisilno raseljenih stanovnika Afrina. Ova inicijativa ima za cilj razotkriti kršenja Turske nad stanovnicima sirijskog Afrina međunarodnim institucijama i organizacijama za ljudska prava koje sudjeluju u inicijativi.

Nakon turske invazije na sjever Sirije, borci koje je poslala preko granice kako bi izvršili misiju dokumentirali su vlastite ratne zločine. Videozapisi koje su vojnici SNA-e, koju podržava Turska, objavili na internetu i prikazuju pogubljenja po kratkom postupku, sakaćenje leševa, prijetnje Kurdima i rasprostranjenu pljačku pogodili su stanovništvo.

Etnička dimenzija mnogih zločina rezultirala je masovnim egzodusom Kurda i vjerskih manjina iz ovih nekada raznolikih pograničnih područja, te je stvorila dramatičnu demografsku promjenu.

Recep Tayyip Erdogan, turski predsjednik, tvrdio je da je njegova invazija na Siriju usmjerena na uklanjanje Sirijskih demokratskih snaga (SDF), predvođenih Kurdima, grupe koju Turska klasificira kao terorističku organizaciju zbog svojih veza s PKK-om i YPG-om. Turska je operaciju podržala zračnim napadima, bespilotnim letjelicama i topništvom.

Od početka invazije, SNR je zauzela čitav teritorij na kojem je živjelo veliko stanovništvo Kurda, te manji broj Asirca, Jezida i Turkmena. Isto područje suočilo se s velikim potresima kada je ISIS prešao sjevernu Siriju. Tal Abiad teroristička je grupa okupirala više od godinu dana prije nego što ga je ponovno zauzeo SDF.

Sve su kršćanske obitelji bile prisiljene napustiti svoje domove jer je SNR javno prijetila da će ih ubiti, nazivajući ih svinjama i poganima. SNR je postavio svoje videozapise usmjerene na kršćane i muslimane koji nisu suniti.

Rasprostranjena kampanja pljačke i oduzimanja kurdske imovine jasno je pokazala Turskoj i njihovoj miliciji SNR-a da žele držati Kurde van domašaja. Human Rights Watch priopćio je kako je dokumentirao brojne primjere oduzimanja kurdskih domova i pljačke njihove imovine.

Istražno povjerenstvo Ujedinjenih naroda utvrdilo je da su “članovi oružane skupine u Afrinu počinili ratne zločine uzimanja talaca, okrutnog postupanja, mučenja i pljačke”.

Više od 130.000 pretežno kurdskih stanovnika i dalje je raseljeno iz Afrina, koji žive u kampovima u sjeveroistočnoj Siriji pod kontrolom SDF-a. Mnoge njihove kuće sada zauzimaju Sirijci iz drugih dijelova zemlje.

NATO je kritiziran jer je dopustio jednoj državi članici, Turskoj, da izvrši veliko etničko čišćenje u Siriji. Međutim, budući da je rat u Siriji koji je započeo 2011. bio projekt SAD-a i NATO-a za ”promjenu režima”, NATO se ne žali Turskoj, koja je bila njihov partner u 10-godišnjem ratu.

IDLIB DANAS
U utorak je u eksploziji u Idlibu poginulo osam terorista Al Kaide, a ranjeno je 10 drugih. Teroristi su se sastajali kad se dogodila eksplozija. Rusija i Turska imaju sporazum o prekidu vatre u Idlibu, ali on ne pokriva Al Qaidu. Prema UN-u, sve nacije moraju se boriti protiv Al Qaide, gdje god se nalazile. Međutim, Turska okupira Idlib i podržava tamošnju podružnicu Al Qaede, Hayat Tahrir al-Sham.

Turska trenutno ugošćuje gotovo 4 milijuna Sirijaca; međutim, većina sirijskih izbjeglica u Turskoj danas su sunitski muslimani. Erdogan planira preseliti sirijske izbjeglice u pogranično područje pod turskom vojnom okupacijom, a to će trajno promijeniti demografske podatke. Ovo područje koje se proteže od provincije Idlib do Afrina postat će utočište za teroriste povezane s Muslimanskim bratstvom i Al Qaidom.
Izvor

Exit mobile version